10 zanimljivih činjenica o Surinamu

Brze činjenice o Surinamu:

• Stanovništvo: Približno 620.000 ljudi.
• Glavni grad: Paramaribo.
• Zvanični jezik: Holandski.
• Valuta: Surinamski dolar (SRD).
• Vlada: Unitarna parlamentarna republika.
• Glavne religije: Hrišćanstvo, hinduizam i islam.
• Geografija: Smješten na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike, Surinam je poznat po gustim kišnim šumama i raznolikoj fauni, pokrivajući površinu od oko 163.820 kvadratnih kilometara.

Činjenica 1: Surinam je jedna od najšumovitijih zemalja

Surinam se ističe kao jedna od najgušće pošumljenih zemalja, s opsežnim džunglama koje pokrivaju približno 80% njegove teritorije. To je jednako oko 14,8 miliona hektara (36,6 miliona akera) bujnih tropskih kišnih šuma, što čini Surinam vitalnim dijelom bioraznolikosti amazonskog bazena.

Činjenica 2: Surinam je nekada bio holandska kolonija

Surinam je nekada bio holandska kolonija poznata kao Holandska Gvajana. Holandska kolonizacija je počela u 17. vijeku, uspostavljanjem plantaža za proizvodnju šećerne trske, kafe i kakaa, koristeći porobljenu radnu snagu iz Afrike i autohtono stanovništvo.

Kao rezultat holandske kolonizacije, holandski je postao zvanični jezik Surinama. Danas Surinam ostaje jedina zemlja u Americi gdje se holandski govori kao zvanični jezik, uz Sranan Tongo, hindustanski i druge jezike koji reflektuju njegovu raznolik etnički sastav.

Surinam je stekao nezavisnost od Holandije 25. novembra 1975. godine i od tada se razvio u multikulturno društvo, karakterizirano bogatim spletom jezika, kultura i tradicija oblikovanih njegovom kolonijalnom istorijom.

Činjenica 3: Historijski centar glavnog grada Surinama je UNESCO lokalitet

Oko polovine stanovnika Surinama živi u glavnom gradu. Paramaribo je priznat kao UNESCO lokalitet svjetske baštine. Ova oznaka priznaje izuzetnu univerzalnu vrijednost grada zbog njegove dobro očuvane kolonijalne arhitekture i urbanog plana, koji reflektuju raznolike kulturne uticaje koji su oblikovali istoriju Surinama.

Historijski centar Paramariba odlikuje se jedinstvenim spletom holandskih, britanskih, francuskih i autohtonih arhitektonskih stilova, prikazujući bogato kulturno nasleđe i služeći kao svjedočanstvo njegove kolonijalne prošlosti. Oblast je karakterizirana slikovitim ulicama okruženim drvenim kolonijalnim zgradama, historijskim znamenitostima i živopisnim pijacama, pružajući posjetiocima uvid u fascinantnu istoriju i multikulturni identitet Surinama.

Činjenica 4: Surinam ima raznolik etnički i vjerski sastav stanovništva

Demografski sastav zemlje uključuje ljude autohtonog, afričkog, indijskog, javanskog, kineskog, evropskog i mješovitog porijekla, što doprinosi njegovom živahnom i multikulturnom društvu.

Ova raznolikost se također ogleda u vjerskom pejzažu Surinama, gdje sljedbenici različitih vjera koegzistiraju harmonično. Hrišćanstvo, hinduizam, islam i autohtoni vjerski sistemi među su glavnim religijama koje se praktikuju u Surinamu, svaka igrajući značajnu ulogu u oblikovanju kulturnih tradicija, festivala i društvenih normi zemlje.

Etnička i vjerska raznolikost Surinama se slavi kroz kulturne festivale, kulinarske tradicije i vjerske ceremonije, podstičući osjećaj jedinstva i uzajamnog poštovanja među stanovnicima.

Činjenica 5: Surinam ima jedan od najvećih prirodnih rezervata

Surinam je dom jednog od najvećih prirodnih rezervata na svijetu, Centralni prirodni rezervat Surinama, koji je priznat kao UNESCO lokalitet svjetske baštine. Ova ogromna zaštićena oblast pokriva približno 1,6 miliona hektara (oko 4 miliona akera) netaknute tropske kišne šume, predstavljajući oko 12% ukupne površine Surinama.

Centralni prirodni rezervat Surinama obuhvata raznolike ekosisteme, uključujući nizinske tropske kišne šume, planinske šume, savane i močvarna područja, kriveći nenadmašno bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. Rezervat služi kao vitalno stanište za brojne endemske i ugrožene vrste, uključujući jaguare, divovske vidre, harpije i različite vrste majmuna, ptica i reptila.

Činjenica 6: Zbog vjerske raznolikosti, Surinam organizuje razne festivale

Sa sljedbenicima hrišćanstva, hinduizma, islama, autohtonih religija i drugih vjera koji koegzistiraju harmonično, zemlja organizuje bogat niz vjerskih i kulturnih festivala tokom godine.

Hrišćanski festivali poput Božića, Uskrsa i Duhova se široko slave, često praćeni tradicionalnim ritualima, muzikom i gozbama. Hindu festivali poput Diwali (Festival svjetala), Phagwah (Holi) i Divali (Diwali) su značajni događaji, obilježeni šarenim procesijama, predstavama i paljenjem diya (uljanih svjetiljki). Slično, islamski festivali poput Eid al-Fitr i Eid al-Adha se obilježavaju molitvama, gozbama i djelima milosrđa.

Autohtone zajednice također komemoriraju svoje kulturno nasleđe kroz festivale koji poštuju prirodu, pretke i tradicionalne običaje. Ove proslave često uključuju rituale, plesove i ceremonije koje povezuju učesnike s njihovim kulturnim korijenima i podstižu osjećaj pripadnosti.

Činjenica 7: Surinam ima samo jedan bioskop

Jedini bioskop Surinama, TBL Cinemas, otvorio je svoja vrata u Paramaribo, glavnom gradu, 2014. godine. Uspostavljanje ovog bioskopa označilo je značajan prekretni trenutak u industriji zabave Surinama, pružajući moderan prostor za filmske projekcije i kulturne događaje.

Postojanje samo jednog bioskopa u Surinamu može se objasniti različitim faktorima, uključujući relativno malo stanovništvo zemlje i ograničenu potražnju na tržištu za bioskopsku zabavu. Dodatno, ekonomske konsideracije i logistički izazovi mogli su uticati na proces donošenja odluka za otvaranje dodatnih bioskopa.

Činjenica 8: Surinam ima svoje vlastite žanrove muzike i plesa

Jedan od najpoznatijih muzičkih žanrova Surinama je Kaseko, živahan i ritmičan stil koji spaja afričke, evropske i autohtone uticaje. Nastao iz afro-surinamske zajednice, Kaseko odlikuju zarazni ritmovi, vokali poziv-i-odgovor, te spajanje tradicionalnih i modernih instrumenata poput bubnjeva, saksofona i gitara. Ovaj žanr često prate energične plesne koreografije koje slave duh zajednice i kulturni ponos.

Drugi karakterističan muzički žanr u Surinamu je Kawina, koji je nastao iz kreolskih Maroon zajednica. Karakterizirano pulsirajućim ritmovima i hipnotičkim melodijama, Kawina uključuje elemente tradicionalne afričke muzike, uključujući sviranje bubnjeva i pjevanje. Često izvođena tokom kulturnih ceremonija i proslava, Kawina muzika i ples služe kao sredstvo očuvanja Maroon nasleđa i izražavanja solidarnosti među članovima zajednice.

Surinam je također dom živahne hindustanske muzičke scene, pod uticajem istočnoindijskog stanovništva zemlje. Bhaitak Gana i Baithak Gana su popularni hindustanski muzički stilovi koji odlikuju melodičan vokal, praćen harmonijumom i tabla instrumentima. Ovi žanrovi se često izvode na vjerskim okupljanjima, vjenčanjima i društvenim događajima, reflektujući kulturne tradicije indo-surinamske zajednice Surinama.

Činjenica 9: Surinam je jedina američka zemlja s lijevostranskim saobraćajem

Surinam je jedina zemlja u Americi gdje se poštuje lijevostranski saobraćaj. To znači da vozila voze lijevom stranom puta, s desnostranim vozilima kao normom. Historijski korijeni ovog saobraćajnog sistema mogu se pronaći u kolonijalnoj prošlosti Surinama pod holandskom vladavinom. Dok je Holandska, bivša kolonijalna sila Surinama, prešla na desnostranski saobraćaj 1906. godine, Surinam je vjerovatno naslijedio svoju tradiciju lijevostranskog saobraćaja iz svoje kolonijalne prošlosti. Unatoč tome što je izuzetak u regiji, Surinam se uspješno prilagodio lijevostranskom saobraćaju, s putnim znakovima, saobraćajnim propisima i infrastrukturom dizajniranim u skladu s tim.

Napomena: Ako planirate posjetiti zemlju, provjerite da li vam je potrebna Međunarodna vozačka dozvola u Surinamu za vožnju.

Činjenica 10: U Surinamu je rudarstvo zlata historijski bilo važan dio ekonomije

U Surinamu je rudarstvo zlata igralo značajnu ulogu u oblikovanju ekonomije kroz svoju istoriju. S bogatim nalazištima zlata rasunutim kroz raznolik teren zemlje, rudarstvo je bilo vitalna ekonomska aktivnost, doprinoseći mogućnostima zapošljavanja i generiranju prihoda. Privlačnost zlata je privukla rudare iz različitih dijelova svijeta, što je dovelo do uspostavljanja brojnih rudarskih operacija i zajednica. Međutim, industrija također donosi ekološke i društvene izazove, uključujući krčenje šuma, zagađenje i konflikte oko prava na zemlju.