Kratke činjenice o Peruu:
- Stanovništvo: Približno 34 miliona ljudi.
- Glavni grad: Lima.
- Zvanični jezik: Španski, kečua i ajmara.
- Valuta: Peruanski sol (PEN).
- Državno uređenje: Unitarna predsjednička republika.
- Glavna religija: Rimokatoličanstvo.
- Geografija: Smješten na zapadnoj obali Južne Amerike, Peru je poznat po svojim raznolikim pejzažima, uključujući planine Ande, amazonsku prašumu i obalne pustinje, pokriva površinu od približno 1,3 miliona kvadratnih kilometara.
Činjenica 1: Machu Picchu je jedno od novih čuda svijeta
Machu Picchu, smješten među maglom obavijenim vrhovima planina Anda u Peruu, predstavlja dokaz genijalnosti i arhitektonske vještine drevne civilizacije Inka. Ovo UNESCO-vo mjesto svjetske baštine, označeno kao jedno od Novih sedam čuda svijeta, opčinjava posjetioce svojim enigmatičnim ruševinama, složenim kamenim strukturama i prekrasnim prirodnim okruženjem. Izgrađen u 15. vijeku i ubrzo nakon toga napušten, Machu Picchu je ostao skriven od vanjskog svijeta do svog ponovnog otkrića od strane američkog istraživača Hirama Binghama 1911. godine. Danas predstavlja simbol bogatog kulturnog nasljeđa Perua i služi kao mjesto hodočašća za putopisca koji žele razotkriti misterije ove drevne tvrđave dok se dive njenoj zadivljujućoj ljepoti i historijskom značaju.

Činjenica 2: Jedna od najdužih pritoka Amazona počinje u Peruu
Rijeka Marañón, jedna od najdužih pritoka rijeke Amazon, izvire u Peruu. Nastajući iz snijegom prekrivenih vrhova planina Anda u peruanskoj regiji Ancash, rijeka Marañón putuje približno 1.600 kilometara sjeverozapadno kroz peruanske Ande prije nego što se spoji s rijekom Ucayali blizu grada Nauta. Odatle spojene vode formiraju rijeku Amazon, koja nastavlja svoje putovanje kroz ogromnu amazonsku prašumu sve dok ne dosegne Atlantski okean. Rijeka Marañón igra ključnu ulogu u hidrologiji amazonskog sliva, značajno doprinoseći ukupnom protoku sistema rijeke Amazon.
Činjenica 3: Nacionalni poncho odjevni predmet ima vrlo dugu historiju
Datiraju iz predkolumbovskih vremena, ponchoe su nosili domorodački narodi širom andske regije, uključujući Inke i njihove prethodnike. Ovi odjevni predmeti služili su praktičnim svrhama kao što je pružanje topline u hladnoj planinskoj klimi i zaštita od vremenskih neprilika.
Ponchoi su također imali simboličko značenje, predstavljajući društveni status, kulturni identitet i zanatstvo. Često su bili složeno tkani ili ukrašeni elaboratnim dizajnovima i uzorcima koji su prenosili značenje i odražavali nosiočevu zajednicu, tradicije i vjerovanja.
Danas poncho ostaje sastavni dio peruanske kulture, nose ga i muškarci i žene tokom tradicionalnih ceremonija, festivala i svakodnevnog života.

Činjenica 4: Španski konkvistadori često su gradili nove zgrade na vrhu starih indijanskih građevina
Španski konkvistadori, nakon dolaska u Ameriku, često su prenamjenjivali ili gradili nove strukture na postojećim domorodačkim zgradama, posebno u područjima gdje su nastojali uspostaviti svoja naselja ili uspostaviti kontrolu nad lokalnim stanovništvom. Ova praksa služila je različitim svrhama, uključujući potvrđivanje dominacije nad domorodačkim kulturama, prenamjenu postojeće infrastrukture za špansku upotrebu i simbolizovanje prenosa moći od domorodačkih vladara na španske kolonijalne vlasti.
U mnogim slučajevima, španski konkvistadori koristili su rad domorodačkih naroda za izgradnju novih zgrada ili modifikaciju postojećih prema španskim arhitektonskim stilovima. To je rezultovalo miješanjem domorodačkih i evropskih arhitektonskih uticaja, što je vidljivo u dizajnu i izgradnji zgrada iz kolonijalnog doba širom Latinske Amerike.
Činjenica 5: 80% svjetskih alpaka nalazi se u Peruu
Peru je dom značajnog dijela svjetske populacije alpaka, s procjenama koje sugeriraju da oko 80% globalne populacije alpaka živi u Peruu. Ove domaće južnoameričke kamile se prvenstveno uzgajaju u visokoplaninskim regijama peruanskih Anda, gdje se stoljećima uzgajaju zbog njihove cijenjene vune. Alpake igraju vitalnu ulogu u kulturnom, ekonomskom i društvenom tkanju andskih zajednica u Peruu, gdje se cijene zbog svoje vune, mesa i uloge u tradicionalnim ritualima i ceremonijama.

Činjenica 6: Peru je sačuvao mnoge domorodačke jezike
Procjenjuje se da Peru ima preko 47 domorodačkih jezika, s kečua i ajmara među najšire govorenim.
Peruanska vlada poduzela je korake za zaštitu i promociju domorodačkih jezika kroz zakonodavstvo i obrazovne inicijative. 1975. godine, Peru je priznao kečua i ajmara kao zvanične jezike uz španski, dajući im zvanični status u regijama gdje se široko govore. Dodatno, učinjeni su napori za uključivanje domorodačkih jezika u obrazovne kurikulume i podršku domorodačkim zajednicama u očuvanju njihovog jezičkog nasljeđa.
Uprkos ovim naporima, mnogi domorodački jezici u Peruu se smatraju ugroženim zbog faktora kao što su urbanizacija, globalizacija i dominacija španskog kao primarnog jezika obrazovanja i trgovine.
Činjenica 7: Postoji mjesto u Peruu gdje se so vadi na isti način od drevnih vremena
Solne bare Maras, smještene u Svetoj dolini Inka blizu grada Maras u Peruu, prikazuju drevne tehnike vađenja soli koje traju milenijumima. Ove solne bare, lokalno poznate kao “salineras”, sastoje se od oko 3.000 malih terasnih bazena pažljivo uklesanih u planinsku stranu.
Koristeći metodu nepromijenjenu od predkolumbovskih vremena, slana izvorska voda teče u bare kroz mrežu kanala. Kako voda isparava pod intenzivnim andskim suncem, kristalizovana so se formira na površini bazena. Radnici, često članovi lokalnih zajednica, pažljivo beru so ručno, što je proces koji uključuje grabljanje kristala soli i njihovo redistribuiranje preko terasnih bazena.
Ova tradicionalna metoda izvlačenja soli ne samo da čuva kulturno nasljeđe regije već i održava sredstva za život lokalnih porodica. Svake godine, solne bare Maras proizvode približno 160.000 metričkih tona soli, koja se cijeni zbog svoje čistoće i koristi u različitim kulinarskim i industrijskim primjenama kako domaće tako i u inostranstvu.

Činjenica 8: Ružičasti dupini mogu se vidjeti u Peruu
Ovi specifični slatkovodni dupini su domoroci amazonskog basena, uključujući rijeke Perua, kao što su rijeke Amazon, Ucayali i Marañón.
Ružičasta boja ovih dupina je najuočljivija kada su mladi i blijedi kako stare, što rezultuje ružičasto-sivom ili čak sivkastom bojom kod odraslih. Ružičasti dupini su poznati po svom prijateljskom i radoznalom ponašanju, često prilaze čamcima i plivačima.
Susret s ružičastim dupinima u njihovom prirodnom staništu jedinstveno je i nezaboravno iskustvo za posjetioce amazonske regije Perua, pružajući priliku da posmatraju ova fascinantna stvorenja izbliza i nauče o njihovoj ekologiji i statusu zaštite.
Činjenica 9: Peru ima “Bijeli grad” izgrađen od vulkanske stijene
Arequipa, poznata kao “Bijeli grad” (Ciudad Blanca) zbog svojih brojnih zgrada izgrađenih od bijele vulkanske stijene zvane sillar, jedan je od najpoznatijih gradova Perua. Smještena u andskoj regiji južnog Perua, Arequipa se ponosi zadivljujućim arhitektonskim pejzažom karakterizovanim strukturama iz kolonijalnog doba izrađenim od sillara, vrste vulkanskog kamena od pepela.
Historijski centar Arequipe, označen kao UNESCO-vo mjesto svjetske baštine, sadrži brojne dobro očuvane kolonijalne zgrade, uključujući crkve, manastire i vile, sve izgrađene s karakterističnom bijelom vulkanskom stijenom. Upotreba sillara daje gradu upečatljiv izgled, posebno kada je osvijetljen sunčevom svjetlošću, što mu je donijelo nadimak “Bijeli grad”.
Napomena: Ako planirate posjetiti zemlju, saznajte trebate li Međunarodnu vozačku dozvolu u Peruu za vožnju.

Činjenica 10: Najveće plovnim jezero nalazi se u Peruu
Jezero Titicaca, smješteno na granici Perua i Bolivije, često se smatra najvećim plovnim jezerom na svijetu. Smješteno na visini od približno 3.812 metara (12.507 stopa) iznad nivoa mora, jezero Titicaca je poznato po svojoj zadivljujućoj prirodnoj ljepoti, kulturnom značaju i jedinstvenjoj ekologiji.
Uprkos svojoj velikoj visini, jezero Titicaca podržava različite domorodačke zajednice i divlji svijet, uključujući nekoliko vrsta riba i ptica. Jezera voda je plovna čamcima, od tradicionalnih čamaca od trske koje koriste lokalni ribari do modernih plovila koja služe turistima i stanovnicima.
Jezero Titicaca ima ogroman kulturni značaj za domorodačke narode regije, koji su nastanjivali njegove obale hiljadama godina. Dom je brojnim ostrvima, od kojih neka sadrže drevne ruševine i tradicionalna sela koja pružaju uvid u predkolumbovske kulture i načine života.

Published April 05, 2024 • 9m to read