10 Zanimljivih Činjenica o Nigeru

Brze činjenice o Nigeru:

• Stanovništvo: Približno 27 miliona ljudi.
• Glavni grad: Niamey.
• Zvanični jezik: Francuski.
• Ostali jezici: Hausa, Zarma i nekoliko autohtonih jezika.
• Valuta: Zapadnoafrički CFA frank (XOF).
• Vlada: Polupredsjednička republika.
• Glavna religija: Islam (pretežno suniti), sa malim zajednicama kršćana i autohtonih vjerovanja.
• Geografija: Zemlja bez izlaza na more u Zapadnoj Africi, graniči sa Libijom na sjeveroistoku, Čadom na istoku, Nigerijom na jugu, Beninom i Burkina Fasom na jugozapadu, Malijem na zapadu i Alžirom na sjeverozapadu. Nigerov krajolik je uglavnom pustinjski, sa Saharom koja pokriva veći dio sjeverne regije.

Činjenica 1: Veći dio Nigera pokriva Saharska pustinja

Približno dvije trećine Nigerove površine nalazi se u okviru Sahare, što ga čini jednom od najsušnijih zemalja u Zapadnoj Africi. Pustinjski krajolik dominira sjevernim regijama, gdje su česte goleme pješčane dine, stjenoviti platoi i planine. Pustinja Ténéré, dio veće Sahare, nalazi se u Nigeru i poznata je po ekstremnim uvjetima i oskudnoj vegetaciji.

Suho okruženje sjevernog Nigera značajno utiče na klimu zemlje, sa visokim temperaturama, minimalnim kišnim padavinama i ograničenom vegetacijom. Život u ovoj regiji je izazovan, a gustoća stanovništva je izuzetno niska. Većina ljudi u Nigeru živi u južnom dijelu zemlje, gdje je zemljište pogodnije za poljoprivredu i gdje regija Sahel pruža umjereniji uslovi za uzgoj i stočarstvo.

Činjenica 2: Niger je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta

Dosljedno se rangira nisko na Indeksu ljudskog razvoja (HDI) Ujedinjenih nacija, sa rasprostranjenim siromaštvom, ograničenom infrastrukturom i velikim oslanjanjem na poljoprivredu, koja je veoma ranjiva na klimatske promjene. Preko 40% stanovništva Nigera živi ispod granice siromaštva, a mnogi se suočavaju sa nesigurnošću hrane zbog čestih suša, lošeg kvaliteta zemljišta i brzo rastućeg stanovništva.

Nigerova ekonomija se prvenstveno zasniva na postojanoj poljoprivredi, koja zapošljava većinu radne snage ali proizvodi minimalni ekonomski rast. Dodatno, politička nestabilnost, sigurnosne prijetnje od regionalnih sukoba i ograničen pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama pogoršavaju nivo siromaštva.

Činjenica 3: Niger je lider u stopi nataliteta

Niger ima najvišu stopu nataliteta u svijetu. Stopa nataliteta zemlje je približno 45-50 rođenja na 1.000 ljudi godišnje, a stopa fertiliteta je u prosjeku oko 6,8-7 djece po ženi. Ova izuzetno visoka stopa nataliteta doprinosi brzom rastu stanovništva Nigera, što predstavlja izazov za resurse zemlje.

Visoka stopa nataliteta u Nigeru pod uticajem je nekoliko faktora, uključujući kulturalne norme koje cijene velike porodice, ograničen pristup uslugama planiranja porodice i nizak nivo obrazovanja, posebno među ženama. Kao rezultat, Nigerovo stanovništvo je jedno od najmlađih u svijetu, sa medijanom godina od oko 15.

Činjenica 4: Rijeka Niger je treća najduža rijeka u Africi i dala je ime zemlji

Rijeka Niger je treća najduža rijeka u Africi, proteže se oko 4.180 kilometara (2.600 milja) i protiče kroz više zapadnoafričkih zemalja, uključujući Gvineju, Mali, Niger, Benin i Nigeriju. Samo dio rijeke prolazi kroz Niger, prvenstveno u jugozapadnoj regiji, gdje pruža ključni izvor vode za poljoprivredu, ribolov i transport.

Smatra se da ime rijeke potiče od berberske riječi “gher n-gheren”, što znači “rijeka rijeka”. Rijeka Niger je bitna za ekonomije i ekosisteme zemalja kroz koje prolazi, podržavajući raznolik životinjski svijet i služeći kao vitalni resurs za milione ljudi u Zapadnoj Africi.

Činjenica 5: Drevni grad Agadez u Nigeru je UNESCO-ova svjetska baština

Agadez je upisan na listu svjetske baštine 2013. godine, priznat zbog svog istorijskog značaja i jedinstvene arhitekture. Smješten na rubu Saharske pustinje, Agadez je vjekovitno bio glavno raskršće transsaharskih trgovinskih putova, povezujući Zapadnu i Sjevernu Afriku.

Grad je poznat po svojoj specifičnoj arhitekturi od blata i cigle, posebno Velikoj džamiji Agadez, koja je najveća adobe (glina i cigla) struktura na svijetu, visoka oko 27 metara. Ovaj ikonični minaret datira iz 16. stoljeća i predstavlja regionalni sudansko-sahelski arhitektonski stil. Agadez takođe sadrži mnoge tradicionalne domove i zgrade koji odražavaju kulturu i historiju naroda Tuareg, koji su stoljećima nastanjivali ovaj proštor.

Činjenica 6: Niger je aktivan učesnik u projektu Veliki zeleni zid

Projekat, pokrenud 2007. godine od strane Afričke unije, predviđa “zid” od drveća i vegetacije koji se proteže preko kontinenta od Senegala na zapadu do Džibutija na istoku, pokrivajući preko 8.000 kilometara (5.000 milja).

Nigerovo učešće u projektu Veliki zeleni zid je ključno, jer se zemlja suočava sa značajnim izazovima od dezertifikacije i degradacije zemljišta, što utiče na poljoprivredu i sredstva za život. Projekat u Nigeru uključuje pošumljavanje, održivo upravljanje zemljištem i napore zajednice za obnovu degradiranog zemljišta. Farmeri i lokalne zajednice aktivno učestvuju sadnjom drveća, obnavljanjem autohtone vegetacije i prihvatanjem agroforest praktika za poboljšanje kvaliteta zemljišta, povećanje poljoprivredne produktivnosti i obnovu ekosistema.

Niger je postigao značajan napredak kroz “Farmer Managed Natural Regeneration” (FMNR), inovativnu praksu koja podstiče ponovno rast drveća i grmljarica na poljoprivrednom zemljištu. Ovaj pristup je pomogao u transformaciji degradiranih pejzaža, povećao sigurnost hrane i pružio dodatne prihode lokalnom stanovništvu.

Činjenica 7: Jedan od najvećih zaštićenih područja je u Nigeru

Niger je dom jednog od najvećih zaštićenih područja u Africi, poznatog kao Prirodni rezervati Air i Ténéré. Protežući se na približno 77.360 kvadratnih kilometara (oko 29.870 kvadratnih milja), ovaj golemi zaštićeni region se nalazi u sjevernom Nigeru, unutar Saharske pustinje. Označen je kao UNESCO-ova svjetska baština 1991. godine zbog svog jedinstvenog prirodnog i kulturnog značaja.

Prirodni rezervati Air i Ténéré se sastoje od dvije primarne regije: planine Air, surovi lanac sa vrhovima, dolinama i jedinstvenim stjenovitim formacijama, i pustinja Ténéré, karakterisana prostranim pješčanim dinama i ravnim pustinjskim krajolikom. Ova oblast je jedno od rijetkih mjesta u Sahari gdje rijetke i ugrožene vrste poput adaksa, dama gazele i berberske ovce još uvijek lutaju, kao i razne selidbe ptice.

Činjenica 8: Niger ima rezbarene petroglife, za razliku od slikanih u drugim zemljama

Niger je poznat po svojim drevnim rezbarenim petroglifima, koji su jedinstvena osobina u odnosu na slikanu stjenovitu umjetnost pronađenu u nekim drugim afričkim zemljama. Ovi petroglifi, koji datiraju hiljadama godina unazad, posebno su koncentrirani u planinama Air i oblasti pustinje Ténéré, dio UNESCO-ovih prirodnih rezervata Air i Ténéré.

Petroglifi u Nigeru prikazuju širok spektar tema, uključujući životinje poput žirafa, slonova i antilopa, kao i ljudske figure i scene svakodnevnog života. Ovi rezbareni spomenici su značajni jer pružaju uvid u prošlost regiona, ukazujući da je Sahara nekada imala mnogo vlažniju klimu, podržavajući obilan životinjski svijet i ljudske populacije. Prisustvo sada izumrlih vrsta u petroglifima, poput određenih velikih sisavaca, naglašava environmentalne promjene koje su se desile tokom milenijuma.

Činjenica 9: Niger je domaćin festivala Gerewol

Niger je dom festivala Gerewol, koji se uglavnom slavi od strane naroda Wodaabe, nomadske etničke grupe u regiji. Festival je poznat po svojim živopisnim kulturnim izrazima, uključujući muziku, ples i tradicionalne ceremonije, i obično se odvija godišnje tokom kišne sezone.

Festival Gerewol je posebno poznat po svojim ritualima udvaranja, gdje se mladi muškarci oblače u složenu tradicionalnu odjeću i slikaju lica zamršenim dizajnima kako bi prikazali svoju ljepotu i privukli potencijalne nevjeste. Vrhunac festivala uključuje plesne takmičenja, gdje muškarci izvode složene plesove da bi impresionirale žene zajednice.

Činjenica 10: Jedan od dinosaurusa je nazvan po Nigeru

Ime “Nigersaurus” se prevodi kao “Niger gušter”, odražavajući njegovo otkriće u Nigeru. Ovaj dinosaurus je živio tokom srednjeg krednog perioda, približno prije 115 do 105 miliona godina, a njegovi ostaci su prvi put otkriveni 1990-ih u regiji poznatoj kao “pustinja Tenere.”

Nigersaurus se posebno ističe po svojoj jedinstvenoj strukturi lobanje i zuba. Imao je dug vrat, relativno malu glavu i neobičnu seriju od preko 500 zamjenskih zuba prilagođenih herbivorno ishrani. Njegovi zubi su bili prilagođeni za brstanje niske vegetacije, što sugerira da se možda hranio papratima i drugim biljkama blizu tla.