1. Homepage
  2.  / 
  3. Blog
  4.  / 
  5. 10 Zanimljivih Činjenica o Francuskoj
10 Zanimljivih Činjenica o Francuskoj

10 Zanimljivih Činjenica o Francuskoj

Kratke činjenice o Francuskoj:

  • Stanovništvo: Približno 68 miliona ljudi.
  • Glavni grad: Pariz.
  • Zvanični jezik: Francuski.
  • Valuta: Euro (EUR).
  • Vlada: Unitarna polupredsjednička republika.
  • Glavna religija: Hrišćanstvo, s značajnim dijelom stanovništva koji se izjašnjava kao nereligiozan ili pripada drugim vjerovanjima.
  • Geografija: Smještena u zapadnoj Evropi, graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švajcarskom, Italijom, Španijom, Andorom i Monakom, s obalama na Atlantskom okeanu, La Manšu i Sredozemnom moru.

Činjenica 1: Louvre u Parizu je najposjećeniji muzej na svijetu

Godišnje privlači milione posjetilaca iz cijelog svijeta koji dolaze da dive poznatim umjetničkim kolekcijama, uključujući ikonska remek-djela poput Mona Lise, Venere iz Milosa i Krilate Pobjede sa Samotrake.

Status Louvrea kao vrhunske turističke destinacije dodatno je pojačan njegovim historijskim značajem, arhitektonskim veličanstvom i raznolikim nizom izložbi koje pokrivaju različite periode i kulture. Njegova centralna lokacija u srcu Pariza, uz obale rijeke Seine, također doprinosi njegovoj popularnosti među posjetiocima francuske prijestolnice.

Činjenica 2: Parižani nisu voljeli Eiffelovu kulu kada je izgrađena

Kada je Eiffelova kula prvi put izgrađena za Exposition Universelle (Svjetska izložba) 1889. godine u Parizu, suočila se s kritikama i mješovitim reakcijama nekih Parižana i članova umjetničke zajednice. Neki kritičari su smatrali kulu rugobom koja se ne slaže s tradicionalnom arhitekturom grada, dok su drugi kritizovali njen industrijski izgled.

Međutim, uprkos početnim kontroverzama i skepticizmu, Eiffelova kula je postupno stekla prihvaćenost i divljenje vremenom, na kraju postavši jedan od najprepoznatljivijih simbola Pariza i voljeni značaj širom svijeta.

Činjenica 3: Tour de France ima preko 100 godina

Prvi put je održan 1903. godine i od tada je postao jedan od najprestižnijih i najpoznatijih događaja u svijetu biciklizma. Trka se obično odvija tokom tri sedmice u julu i pokriva hiljade kilometara kroz različite regije Francuske, s povremenim etapama u susjednim zemljama.

Kroz godine, Tour de France se razvijao u pogledu formata, rute i popularnosti, privlačeći milione gledalaca duž rute i milione više gledatelja širom svijeta koji prate trku na televiziji ili onlajn.

C. MartinoCC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons

Činjenica 4: Francuski delikatesni uključuju žablje nožice i puževe

Žablje nožice (cuisses de grenouille) i puževi (escargots) smatraju se delicijama u francuskoj kuhinji. Iako mogu djelovati neobično nekima, i žablje nožice i puževi su dio tradicionalne francuske gastronomije već vekovima.

Žablje nožice se obično pripremaju tako što se paniraju i prže ili se dinstaju s češnjakom i peršinom, što rezultuje jelom koje je hrskavo spolja a nežno iznutra. Često se opisuju kao da imaju teksturu sličnu pilećim krilcima i blag, delikatan ukus.

Puževi, s druge strane, se obično kuvaju u sosu od maslaca s češnjakom i peršinom i služe u svojim kućicama. Escargoti se cijene zbog svog zemljanog ukusa i žvakaste teksture, koja je pojačana bogatim, slanim sosom.

Činjenica 5: Francuska proizvodi velike količine sira i vina

Francuska je poznata po svojoj proizvodnji sira i vina, koji su integralni dijelovi kulinarskog nasleđa i kulturnog identiteta zemlje. Francuska se ponosi bogatom raznolikošću sireva, s preko 1.200 različitih sorti, od mekih i kremastih Brie do oštrog Roqueforta i orašastog Comtéa. Svaki region Francuske ima svoje različite tradicije pravljenja sira, tehnike i specijalitete, što odražava raznolikost geografije, klime i poljoprivrednih praksi zemlje.

Slično tome, Francuska je jedan od vodećih proizvođača vina na svijetu, poznata po izuzetnom kvalitetu i raznolikosti vina. Vinski regioni zemlje, poput Bordeauxa, Burgundije, Champagne i doline Loire, proizvode širok spektar vina, uključujući crvena, bijela, rosé i penušava vina. Francuska vina se slave zbog svojih ukusa koji odražavaju terroir, složenosti i elegancije, što ih čini vrlo traženim među ljubiteljima vina i poznavačima širom svijeta.

Proizvodnja sira i vina duboko je ukorijenjena u francuskoj kulturi, pri čemu oba proizvoda igraju važnu ulogu u svakodnevnom životu, društvenim okupljanjima i kulinarskim tradicijama.

Činjenica 6: Francuska je bogata književnim talentom

Francuska književnost je dala značajan doprinos svjetskoj književnosti, proizvodeći poznate pisce, pjesnike i dramaturge čija su djela ostavila trajan utjecaj na književnu kulturu.

Neki od najslavnijih francuskih književnih ličnosti uključuju romanopisce poput Victora Hugoa (autor “Jadnika” i “Zvonar crkve Notre-Dame”), Gustave Flauberta (“Madame Bovary”), Marcel Prousta (“U potrazi za izgubljenim vremenom”) i Alberta Camusa (“Stranac”). U poeziji, Francuska je proizvela uticajne pjesnike poput Charlesa Baudelairea, Arthura Rimbauda i Paula Verlainea, čija su djela slavljena zbog svoje lirske ljepote i inovativnog stila.

Francuski dramaturzi su također dali značajan doprinos dramskim umjetnostima, s dramaturzima poput Molièrea, Jean Racinea i Jean-Paul Sartrea koji su stvorili bezvremenska djela koja se i dalje izvode i proučavaju širom svijeta.

Činjenica 7: Francuska ima mnoge prekomorske teritorije s tropskim klimama

Francuska ima nekoliko prekomorskih teritorija smještenih u različitim regijama svijeta, uključujući Karibi, Indijski okean i Pacifik, koji imaju tropske klime. Ove teritorije, poznate kao départements d’outre-mer (prekomorski departmani), collectivités d’outre-mer (prekomorske zajednice), ili territoires d’outre-mer (prekomorske teritorije), su integralni dijelovi Francuske i podliježu francuskom zakonu i administraciji.

Neke od francuskih prekomorskih teritorija s tropskim klimama uključuju:

  1. Francuska Gvajana: Smještena na sjeveroistokoj obali Južne Amerike, Francuska Gvajana je poznata po svojim gustim tropskim šumama, raznolikoj fauni i tropskoj klimi.
  2. Martinique: Smješten u istočnom Karipskom moru, Martinique je ostrvo poznato po svojim bujnim predjelima, vulkanskim vrhovima i pješčanim plažama, kao i po svojoj tropskoj klimi koju karakteriziraju tople temperature tokom cijele godine.
  3. Guadeloupe: Smješten u Karipskom moru, Guadeloupe je arhipelag koji se sastoji od nekoliko ostrva, uključujući Basse-Terre i Grande-Terre. Ima tropsku klimu s toplim temperaturama i visokom vlažnošću.
  4. Réunion: Smješten u Indijskom okeanu istočno od Madagaskara, Réunion je ostrvo poznato po svojim vulkanskim predjelima, koralnim grebovima i tropskim šumama s toplom i vlažnom klimom.

Napomena: Ako niste europski građanin, možda ćete trebati međunarodnu vozačku dozvolu za iznajmljivanje i vožnju automobila u Francuskoj.

G21designzCC BY-SA 4.0, via Wikimedia Common

Činjenica 8: Stogodišnji rat je u stvari trajao 116 godina

Stogodišnji rat je bio serija konflikata vođenih između Engleske i Francuske od 1337. do 1453. godine, koji su trajali period od približno 116 godina. Rat je bio karakterisan serijom bitaka, opsada i diplomatskih manevara za kontrolu nad teritorijama u Francuskoj, uključujući vojvodstvo Akvitaniju, koju je držala engleska kruna.

Stogodišnji rat je obilježen značajnim događajima poput bitaka kod Crécyja (1346), Poitiersa (1356) i Azincoura (1415), kao i intervencijom značajnih ličnosti poput Jovane Orleanke, koja je igrala ključnu ulogu u okupljanju francuskih snaga tokom kasnijih faza rata.

Uprkos svom imenu, Stogodišnji rat se nije sastojao od kontinuirane borbe tokom jednog veka, već od serije konflikata i povremenih perioda mira i pregovora o primirju. Rat je zvanično završen potpisivanjem Ugovora iz Castillona 1453. godine, koji je potvrdio francusku kontrolu nad većinom spornih teritorija i označio konačno protjerivanje engleskih snaga s kontinentalne Francuske.

Činjenica 9: Francuska ima moderan zamak koji je izgrađen iz temelja koristeći srednjovjekovnu tehnologiju

Zamak Guédelon je moderan zamak smješten u Burgundiji, Francuska, koji je izgrađen koristeći srednjovjekovne građevinske tehnike i materijale. Gradnja zamka je počela 1997. godine kao eksperimentalni arheološki projekat s ciljem da se rekreira srednjovjekovni zamak iz 13. vijeka iz temelja.

Graditelji i zanatlije u Guédolonu koriste tradicionalne metode i alate koji su korišćeni u srednjem vijeku, uključujući lomljenje kamena, drvene konstrukcije, stolariju, kovačiju i grnčariju. Cilj projekta je da pruži uvid u srednjovjekovne građevinske metode, arhitekturu i svakodnevni život, kao i da sačuva i promovira tradicionalne zanate.

Kroz godine, zamak Guédelon je postao popularna turistička atrakcija, privlačeći posjetioce iz cijelog svijeta koji dolaze da vide proces gradnje i uče o srednjovjekovnoj historiji i kulturi. Projekat je u tijeku, s ciljem da se zamak završi koristeći samo srednjovjekovne metode i materijale.

Chabe01CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons

Činjenica 10: Teško je povjerovati da kroasani nisu nastali u Francuskoj

Iako su kroasani snažno povezani s francuskom kuhinjom, oni nisu nastali u Francuskoj. Njihovo porijeklo može se pronaći u Austriji, gdje je slično pecivo poznato kao kipferl dokumentovano još od 13. vijeka. Vjeruje se da je moderan kroasan kakav danas poznajemo, s svojim ljuspastim, maslastim slojevima, inspiriran kipferlom i popularizovan u Francuskoj u 19. vijeku.

Ali bageta je zaista kvintesencijalni francuski hljeb, koji je nastao u Francuskoj. Tačno porijeklo bagete nije potpuno jasno, ali vjeruje se da se pojavila u svom modernom obliku početkom 20. vijeka. Izduženi oblik bagete i hrskava kora učinili su je omiljenim djelom francuske kuhinje, koja se služi s različitim prilozima poput sira, mesnih proizvoda i namaza.

Apply
Please type your email in the field below and click "Subscribe"
Subscribe and get full instructions about the obtaining and using of International Driving License, as well as advice for drivers abroad