Kratke činjenice o Francuskoj:
- Stanovništvo: Približno 68 miliona ljudi.
- Glavni grad: Pariz.
- Zvanični jezik: Francuski.
- Valuta: Euro (EUR).
- Vlada: Unitarna polupredsjednička republika.
- Glavna religija: Hrišćanstvo, s značajnim dijelom stanovništva koji se izjašnjava kao nereligiozan ili pripada drugim vjerovanjima.
- Geografija: Smještena u zapadnoj Evropi, graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švajcarskom, Italijom, Španijom, Andorom i Monakom, s obalama na Atlantskom okeanu, La Manšu i Sredozemnom moru.
Činjenica 1: Louvre u Parizu je najposjećeniji muzej na svijetu
Godišnje privlači milione posjetilaca iz cijelog svijeta koji dolaze da dive poznatim umjetničkim kolekcijama, uključujući ikonska remek-djela poput Mona Lise, Venere iz Milosa i Krilate Pobjede sa Samotrake.
Status Louvrea kao vrhunske turističke destinacije dodatno je pojačan njegovim historijskim značajem, arhitektonskim veličanstvom i raznolikim nizom izložbi koje pokrivaju različite periode i kulture. Njegova centralna lokacija u srcu Pariza, uz obale rijeke Seine, također doprinosi njegovoj popularnosti među posjetiocima francuske prijestolnice.

Činjenica 2: Parižani nisu voljeli Eiffelovu kulu kada je izgrađena
Kada je Eiffelova kula prvi put izgrađena za Exposition Universelle (Svjetska izložba) 1889. godine u Parizu, suočila se s kritikama i mješovitim reakcijama nekih Parižana i članova umjetničke zajednice. Neki kritičari su smatrali kulu rugobom koja se ne slaže s tradicionalnom arhitekturom grada, dok su drugi kritizovali njen industrijski izgled.
Međutim, uprkos početnim kontroverzama i skepticizmu, Eiffelova kula je postupno stekla prihvaćenost i divljenje vremenom, na kraju postavši jedan od najprepoznatljivijih simbola Pariza i voljeni značaj širom svijeta.
Činjenica 3: Tour de France ima preko 100 godina
Prvi put je održan 1903. godine i od tada je postao jedan od najprestižnijih i najpoznatijih događaja u svijetu biciklizma. Trka se obično odvija tokom tri sedmice u julu i pokriva hiljade kilometara kroz različite regije Francuske, s povremenim etapama u susjednim zemljama.
Kroz godine, Tour de France se razvijao u pogledu formata, rute i popularnosti, privlačeći milione gledalaca duž rute i milione više gledatelja širom svijeta koji prate trku na televiziji ili onlajn.

Činjenica 4: Francuski delikatesni uključuju žablje nožice i puževe
Žablje nožice (cuisses de grenouille) i puževi (escargots) smatraju se delicijama u francuskoj kuhinji. Iako mogu djelovati neobično nekima, i žablje nožice i puževi su dio tradicionalne francuske gastronomije već vekovima.
Žablje nožice se obično pripremaju tako što se paniraju i prže ili se dinstaju s češnjakom i peršinom, što rezultuje jelom koje je hrskavo spolja a nežno iznutra. Često se opisuju kao da imaju teksturu sličnu pilećim krilcima i blag, delikatan ukus.
Puževi, s druge strane, se obično kuvaju u sosu od maslaca s češnjakom i peršinom i služe u svojim kućicama. Escargoti se cijene zbog svog zemljanog ukusa i žvakaste teksture, koja je pojačana bogatim, slanim sosom.
Činjenica 5: Francuska proizvodi velike količine sira i vina
Francuska je poznata po svojoj proizvodnji sira i vina, koji su integralni dijelovi kulinarskog nasleđa i kulturnog identiteta zemlje. Francuska se ponosi bogatom raznolikošću sireva, s preko 1.200 različitih sorti, od mekih i kremastih Brie do oštrog Roqueforta i orašastog Comtéa. Svaki region Francuske ima svoje različite tradicije pravljenja sira, tehnike i specijalitete, što odražava raznolikost geografije, klime i poljoprivrednih praksi zemlje.
Slično tome, Francuska je jedan od vodećih proizvođača vina na svijetu, poznata po izuzetnom kvalitetu i raznolikosti vina. Vinski regioni zemlje, poput Bordeauxa, Burgundije, Champagne i doline Loire, proizvode širok spektar vina, uključujući crvena, bijela, rosé i penušava vina. Francuska vina se slave zbog svojih ukusa koji odražavaju terroir, složenosti i elegancije, što ih čini vrlo traženim među ljubiteljima vina i poznavačima širom svijeta.
Proizvodnja sira i vina duboko je ukorijenjena u francuskoj kulturi, pri čemu oba proizvoda igraju važnu ulogu u svakodnevnom životu, društvenim okupljanjima i kulinarskim tradicijama.

Činjenica 6: Francuska je bogata književnim talentom
Francuska književnost je dala značajan doprinos svjetskoj književnosti, proizvodeći poznate pisce, pjesnike i dramaturge čija su djela ostavila trajan utjecaj na književnu kulturu.
Neki od najslavnijih francuskih književnih ličnosti uključuju romanopisce poput Victora Hugoa (autor “Jadnika” i “Zvonar crkve Notre-Dame”), Gustave Flauberta (“Madame Bovary”), Marcel Prousta (“U potrazi za izgubljenim vremenom”) i Alberta Camusa (“Stranac”). U poeziji, Francuska je proizvela uticajne pjesnike poput Charlesa Baudelairea, Arthura Rimbauda i Paula Verlainea, čija su djela slavljena zbog svoje lirske ljepote i inovativnog stila.
Francuski dramaturzi su također dali značajan doprinos dramskim umjetnostima, s dramaturzima poput Molièrea, Jean Racinea i Jean-Paul Sartrea koji su stvorili bezvremenska djela koja se i dalje izvode i proučavaju širom svijeta.
Činjenica 7: Francuska ima mnoge prekomorske teritorije s tropskim klimama
Francuska ima nekoliko prekomorskih teritorija smještenih u različitim regijama svijeta, uključujući Karibi, Indijski okean i Pacifik, koji imaju tropske klime. Ove teritorije, poznate kao départements d’outre-mer (prekomorski departmani), collectivités d’outre-mer (prekomorske zajednice), ili territoires d’outre-mer (prekomorske teritorije), su integralni dijelovi Francuske i podliježu francuskom zakonu i administraciji.
Neke od francuskih prekomorskih teritorija s tropskim klimama uključuju:
- Francuska Gvajana: Smještena na sjeveroistokoj obali Južne Amerike, Francuska Gvajana je poznata po svojim gustim tropskim šumama, raznolikoj fauni i tropskoj klimi.
- Martinique: Smješten u istočnom Karipskom moru, Martinique je ostrvo poznato po svojim bujnim predjelima, vulkanskim vrhovima i pješčanim plažama, kao i po svojoj tropskoj klimi koju karakteriziraju tople temperature tokom cijele godine.
- Guadeloupe: Smješten u Karipskom moru, Guadeloupe je arhipelag koji se sastoji od nekoliko ostrva, uključujući Basse-Terre i Grande-Terre. Ima tropsku klimu s toplim temperaturama i visokom vlažnošću.
- Réunion: Smješten u Indijskom okeanu istočno od Madagaskara, Réunion je ostrvo poznato po svojim vulkanskim predjelima, koralnim grebovima i tropskim šumama s toplom i vlažnom klimom.
Napomena: Ako niste europski građanin, možda ćete trebati međunarodnu vozačku dozvolu za iznajmljivanje i vožnju automobila u Francuskoj.

Činjenica 8: Stogodišnji rat je u stvari trajao 116 godina
Stogodišnji rat je bio serija konflikata vođenih između Engleske i Francuske od 1337. do 1453. godine, koji su trajali period od približno 116 godina. Rat je bio karakterisan serijom bitaka, opsada i diplomatskih manevara za kontrolu nad teritorijama u Francuskoj, uključujući vojvodstvo Akvitaniju, koju je držala engleska kruna.
Stogodišnji rat je obilježen značajnim događajima poput bitaka kod Crécyja (1346), Poitiersa (1356) i Azincoura (1415), kao i intervencijom značajnih ličnosti poput Jovane Orleanke, koja je igrala ključnu ulogu u okupljanju francuskih snaga tokom kasnijih faza rata.
Uprkos svom imenu, Stogodišnji rat se nije sastojao od kontinuirane borbe tokom jednog veka, već od serije konflikata i povremenih perioda mira i pregovora o primirju. Rat je zvanično završen potpisivanjem Ugovora iz Castillona 1453. godine, koji je potvrdio francusku kontrolu nad većinom spornih teritorija i označio konačno protjerivanje engleskih snaga s kontinentalne Francuske.
Činjenica 9: Francuska ima moderan zamak koji je izgrađen iz temelja koristeći srednjovjekovnu tehnologiju
Zamak Guédelon je moderan zamak smješten u Burgundiji, Francuska, koji je izgrađen koristeći srednjovjekovne građevinske tehnike i materijale. Gradnja zamka je počela 1997. godine kao eksperimentalni arheološki projekat s ciljem da se rekreira srednjovjekovni zamak iz 13. vijeka iz temelja.
Graditelji i zanatlije u Guédolonu koriste tradicionalne metode i alate koji su korišćeni u srednjem vijeku, uključujući lomljenje kamena, drvene konstrukcije, stolariju, kovačiju i grnčariju. Cilj projekta je da pruži uvid u srednjovjekovne građevinske metode, arhitekturu i svakodnevni život, kao i da sačuva i promovira tradicionalne zanate.
Kroz godine, zamak Guédelon je postao popularna turistička atrakcija, privlačeći posjetioce iz cijelog svijeta koji dolaze da vide proces gradnje i uče o srednjovjekovnoj historiji i kulturi. Projekat je u tijeku, s ciljem da se zamak završi koristeći samo srednjovjekovne metode i materijale.

Činjenica 10: Teško je povjerovati da kroasani nisu nastali u Francuskoj
Iako su kroasani snažno povezani s francuskom kuhinjom, oni nisu nastali u Francuskoj. Njihovo porijeklo može se pronaći u Austriji, gdje je slično pecivo poznato kao kipferl dokumentovano još od 13. vijeka. Vjeruje se da je moderan kroasan kakav danas poznajemo, s svojim ljuspastim, maslastim slojevima, inspiriran kipferlom i popularizovan u Francuskoj u 19. vijeku.
Ali bageta je zaista kvintesencijalni francuski hljeb, koji je nastao u Francuskoj. Tačno porijeklo bagete nije potpuno jasno, ali vjeruje se da se pojavila u svom modernom obliku početkom 20. vijeka. Izduženi oblik bagete i hrskava kora učinili su je omiljenim djelom francuske kuhinje, koja se služi s različitim prilozima poput sira, mesnih proizvoda i namaza.

Published April 28, 2024 • 11m to read