Brze činjenice o Makedoniji:
- Lokacija: Smještena u jugoistočnoj Europi na Balkanskom poluotoku.
- Glavni grad: Skoplje.
- Službeno ime: Republika Sjeverna Makedonija.
- Službeni jezik: Makedonski.
- Stanovništvo: Približno 2 milijuna ljudi.
- Valuta: Makedonski denar (MKD).
- Zastava: Ima crveno polje sa žutim suncem u sredini.
- Religija: Pretežno istočno ortodoksno kršćanstvo.
- Geografija: Raznolik krajolik, uključujući planine, jezera i doline.
Činjenica 1: Makedonija je povijesno područje i Grčka je utjecala na službeno ime Makedonije
Povijesna regija Makedonija ima duboke povijesne korijene i bila je povezana s različitim kulturama i civilizacijama kroz povijest, uključujući antički Makedon, koji su vodile ličnosti poput Aleksandra Velikog. Korištenje imena “Makedonija” postalo je predmet spora, osobito između Grčke i zemlje koja je sada službeno poznata kao Sjeverna Makedonija.
Grčka je, imajući vlastitu sjevernu regiju nazvanu Makedonija, bila zabrinuta zbog potencijalnih teritorijalnih zahtjeva i povijesnih implikacija povezanih s korištenjem tog imena. Spor oko imena bio je dugotrajno pitanje u diplomatskim odnosima između dviju zemalja.
Prespanski sporazum, potpisan u lipnju 2018. između Grčke i Sjeverne Makedonije, bio je diplomatsko rješenje ovog spora oko imena. Kao dio sporazuma, Sjeverna Makedonija je službeno promijenila ime u Republika Sjeverna Makedonija, odgovarajući na grčke zabrinutosti i potpomažući poboljšanje odnosa između dviju nacija. Grčki utjecaj u rješavanju pitanja imena igrao je značajnu ulogu u usvajanju novog službenog imena.

Činjenica 2: Ohridsko jezero u Makedoniji je vrlo staro
Ohridsko jezero, smješteno na granici između Sjeverne Makedonije i Albanije, jedno je od najstarijih i najdubljih jezera u Europi. S procijenjenom starošću od 2 do 3 milijuna godina, Ohridsko jezero nije samo prirodno čudo već se također može pohvaliti maksimalnom dubinom od približno 288 metara (944 stopa). Poznato po svojoj bogatoj bioraznolikosti i kulturnoj važnosti, ovo drevno jezero ostaje značajan i slikovit spomenik u regiji.
Činjenica 3: Više od 80% teritorija Makedonije je planinski
Zemlja je poznata po svojim raznolikim krajolicima, uključujući planinski lanci, doline i jezera. Prisutnost planina doprinosi slikovitoj ljepoti Sjeverne Makedonije i pruža mogućnosti za različite aktivnosti na otvorenom poput planinarenja i trekinga. Neki značajni planinski lanci u Sjevernoj Makedoniji uključuju Šar planinu, planinski lanac Osogovo-Belasica i planinski lanac Bistra, među ostalima.

Činjenica 4: U Makedoniji postoji mnogo starih pravoslavnih crkava i samostana
Sjeverna Makedonija je dom brojnih starih pravoslavnih crkava i samostana, što odražava njeno bogato kulturno i vjersko nasljeđe. Ova vjerska mjesta često prikazuju prepoznatljive arhitektonske stilove i čuvaju vrijedne freske i vjerske artefakte. Neki značajni primjeri uključuju:
- Samostan Svetog Panteleimona: Smješten na južnoj obali Ohridskog jezera, ovaj samostan datira iz 10. stoljeća i poznat je po svojim freskama u bizantskom stilu.
- Samostan Svetog Jovana Bigorskog: Smješten u Šar planini, ovaj samostan ima složene drvorezbarije i posvećen je svetom Jovanu Krstitelju.
- Crkva Svete Sofije: Smještena u Ohridu, ova crkva je jedna od najstarijih u Sjevernoj Makedoniji, datira iz 11. stoljeća i priznata je kao UNESCO-va svjetska baština.
- Samostan Svetog Nauma: Nalazi se blizu Ohridskog jezera, ovaj samostan je posvećen svetom Naumu i ima prekrasan pogled na jezero.
- Samostan Svetog Klementa: Smješten na brdu Plaošnik u Ohridu, povezan je sa svetim Klementom Ohridskim i sadrži arheološke ostatke i obnovljenu crkvu.
Ova mjesta doprinose kulturnom i povijesnom identitetu Sjeverne Makedonije, privlačeći posjetitelje i hodočasnike. Pružaju uvid u prošlost zemlje i značaj pravoslavnog kršćanstva u regiji.
Napomena: Ako planirate posjetiti zemlju, provjerite trebate li međunarodnu vozačku dozvolu u Makedoniji za vožnju.
Činjenica 5: Majka Tereza rođena je u Makedoniji
Majka Tereza, prvobitno nazvana Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, rođena je 26. kolovoza 1910. u Skoplju, koje je tada bilo dio Osmanskog Carstva, a sada je glavni grad Sjeverne Makedonije. Majka Tereza je svoj život posvetila humanitarnom radu i postala je simbol suosjećanja i nesebičnosti. Osnovala je red Misionarke ljubavi i primila brojne nagrade za svoje dobrotvorni rad, uključujući Nobelovu nagradu za mir 1979. godine. Rodnim mjesto Majke Tereze, Skoplje, počašćuje njeno nasljeđe, a njena obiteljska kuća pretvorena je u muzej posvećen njenom životu i radu.

Činjenica 6: Makedonija ima jednu od najdubljih podvodnih špilja na svijetu
Špilja Vrelo, smještena u kanjonu Matka blizu Skoplja, Sjeverna Makedonija, poznata je po tome što ima jednu od najdubljih podvodnih špilja na svijetu. Točna dubina špilje može varirati, ali često se navodi kao jedan od najdubljih podvodnih špiljskih sustava, s nekim dijelovima koji dosežu dubinu od preko 200 metara (656 stopa). Špilja je popularna među špiljskim roniocima i entuzijastima, a njeno istraživanje doprinijelo je našem razumijevanju podzemnih okruženja. Kanjon Matka, gdje se nalazi špilja Vrelo, slikovito je prirodno područje s jezerom, kanjonom i raznolikim biljnim i životinjskim svijetom.
Činjenica 7: Glavni grad Skoplje je obnovljen nekoliko puta
Jedan značajan događaj u povijesti Skoplja bio je razorni potres 1963. godine, koji je prouzročio opsežnu štetu gradu. Nakon potresa, pokrenuto je sveobuhvatan projekt obnove. Projekt obnove, predvođen arhitektima i urbanistima, imao je za cilj ne samo obnoviti grad već i preoblikovati njegov urbani krajolik.
Kao rezultat toga, Skoplje prikazuje mješavinu arhitektonskih stilova, uključujući i povijesne i moderne elemente. Središnje područje grada, često nazvano projektom Skoplje 2014, prošlo je kroz značajan redizajn kako bi se stvorio monumentalniji i estetski ujedinjeniji gradski centar.

Činjenica 8: Više od 4 stoljeća Makedonijom je vladalo Osmansko Carstvo
Tijekom više od četiri stoljeća, Sjeverna Makedonija bila je pod osmanskom vlašću, što je oblikovalo različite aspekte njenog identiteta. Ovaj utjecaj je osobito vidljiv u arhitektonskom krajoliku, s džamijama i strukturama u osmanskom stilu koje krase gradove poput Skoplja i Tetova. Kulinarske tradicije nose osmanske tragove, vidljive u jelima poput ćevapa i baklave. Jezično gledano, osmanski turski je pridoneo nekim terminima makedonskom jeziku. Supostojanje džamija i pravoslavnih kršćanskih svetišta odražava osmansko nasljeđe u vjerskoj raznolikosti. Ova povijesna era ostaje ključno poglavlje koje je duboko utjecalo na kulturu, jezik i ukupnu povijesnu priču Sjeverne Makedonije.
Činjenica 9: Makedonija ima svoj Stonehenge
Arheoastronomsko nalazište Kokino često se naziva “makedonskim Stonehengom”. Kokino je antično arheološko nalazište smješteno u planini Kodžadžik u Sjevernoj Makedoniji. Poznato je po svojem megalitskom opservatoriju koji datira iz brončanog doba.
Ključne značajke Kokina uključuju:
- Funkcija opservatorija: Vjeruje se da je Kokino služio kao opservatorij za praćenje nebeskih događaja, uključujući kretanje sunca i mjeseca. Neki od kamenova su poredani tako da se poravnaju s izlaskom i zalaskom sunca tijekom određenih perioda.
- Podrijetlo iz brončanog doba: Procjenjuje se da je nalazište staro oko 3800 godina, što ga smješta u srednji brončani vijek. Smatra se jednim od najstarijih astronomskih opservatorija na svijetu.
- Megalitske strukture: Nalazište se sastoji od kamenih markera i platforma koje su vjerojatno korištene za različite astronomske i ritualne svrhe.
Iako nije točno sličan Stonehengeu u smislu strukture, Kokino dijeli temu da je antično nalazište s astronomskim značenjem. Priznato je kao UNESCO-va svjetska baština zbog svoje kulturne i povijesne važnosti.

Činjenica 10: Makedonci preferiraju rakiju od alkohola
Rakija je tradicionalna voćna rakija koja je popularna u mnogim balkanskim zemljama, uključujući Sjevernu Makedoniju. Obično se pravi destilacijom fermentiranog voća, a uobičajeno voće koje se koristi za rakiju uključuje šljive, grožđe i marelice.
Iako je istina da rakija ima kulturnu važnost i uživa se u Sjevernoj Makedoniji, preferencije za alkoholna pića mogu varirati među pojedincima. Neki Makedonci doista mogu imati preferenciju za rakiju, posebno tijekom kulturnih ili svečanih prilika, dok drugi mogu uživati u raznim alkoholnim pićima, uključujući vino i pivo.

Published February 26, 2024 • 10m to read