Brze činjenice o Kuvajtu:
- Stanovništvo: Približno 4,3 miliona ljudi.
- Glavni grad: Kuvajt Siti.
- Zvanični jezik: Arapski.
- Valuta: Kuvajtski dinar (KWD).
- Vlada: Unitarna ustavna monarhija.
- Glavna religija: Islam, pretežno suniti, sa značajnom šiitskom manjinom.
- Geografija: Nalazi se na Bliskom istoku, graniči sa Irakom na sjeveru i zapadu, Saudijskom Arabijom na jugu, i Perzijskim zalivom na istoku.
Činjenica 1: Ime zemlje Kuvajt potiče od arapske riječi za tvrđavu
Ime zemlje Kuvajt potiče od arapske riječi “kūt,” što znači “tvrđava.” Umanjeni oblik “Kuvajt” u suštini se prevodi kao “mala tvrđava.” Ova etimologija odražava istorijski značaj zemlje i njen strateški položaj duž Perzijskog zaliva.
Istorija Kuvajta kao utvrđenog naselja seže u 17. vijek, kada je osnovan kao mala trgovačka stanica i ribarsko selo. Prisustvo tvrđava i utvrđenih struktura bilo je ključno za zaštitu od napada i drugih vanjskih prijetnji. Tokom vremena, Kuvajt se razvio u važan pomorski i komercijalni centar, koristeći svoj strateški položaj na raskršću glavnih trgovačkih puteva.
Činjenica 2: Više od 2/3 stanovništva Kuvajta su stranci
Više od dvije trećine stanovništva Kuvajta čine stranci, što ga čini jednom od zemalja sa najvećim udjelom ekspatriraca u svijetu. Prema najnovijim procjenama, ekspatrijaci čine oko 70% ukupnog stanovništva Kuvajta.
Ovo značajno strano stanovništvo prvenstveno je rezultat snažne ekonomije Kuvajta, pokretane ogromnim rezervama nafte. Naftna industrija, zajedno sa drugim sektorima poput građevinarstva, zdravstva i domaćih usluga, privlači veliki broj stranih radnika iz različitih zemalja, uključujući Indiju, Egipat, Bangladeš, Filipine i Pakistan, između ostalih. Ovi ekspatrijaci dolaze u Kuvajt tražeći bolje mogućnosti zaposlenja i veće plate nego što su dostupne u njihovim domovinama.
Činjenica 3: Kuvajt gradi najvisočju zgradu na svijetu u budućnosti
Ovaj projekat, poznat kao Burj Mubarak Al-Kabir, dio je većeg Madinat al-Hareer (Grad svile) razvoja, masivnog urbanog projekta koji ima za cilj da transformiše sjeverni dio zemlje u glavni ekonomski i komercijalni centar.
Burj Mubarak Al-Kabir
Predloženi Burj Mubarak Al-Kabir dizajniran je da dostigne zapanjujuću visinu od 1.001 metra (3.284 stope), značajno viši od trenutno najvisočje zgrade, Burj Khalifa u Dubaiju, koji je visok 828 metara (2.717 stopa). Dizajn Burj Mubarak Al-Kabir crpi inspiraciju iz tradicionalne islamske arhitekture, sa segmentiranim dizajnom namijenjenim da izdrži jake vjetrove i seizmičku aktivnost koja može uticati na tako visoke strukture.
Madinat al-Hareer (Grad svile)
Madinat al-Hareer, ili Grad svile, je ambiciozan projekat urbanog razvoja koji pokriva površinu od 250 kvadratnih kilometara (96,5 kvadratnih milja). Grad je planiran da uključuje stambene zone, poslovne četvrti, prirodni rezervat i različite kulturne i zabavne objekte. Cilj je diversifikacija ekonomije Kuvajta privlačenjem investicija, turizma i međunarodnog biznisa, smanjujući zavisnost zemlje od prihoda od nafte.
Činjenica 4: Kuvajt je pustinjska zemlja sa gotovo nijednim prirodnim izvorom slatke vode
Kuvajt je pustinjska zemlja sa gotovo nijednim prirodnim izvorom slatke vode, karakterizovan aridnom klimom i minimalnim godišnjim padavinama, u prosjeku samo oko 110 milimetara (4,3 inča). Oštre ekološke uslove istorijski su predstavljali značajne izazove za snabdijevanje vodom.
Da bi se pozabavio ovim problemom, Kuvajt se uvelike oslanja na desalinizaciju, proces koji uklanja so i druge nečistoće iz morske vode. Zemlja je bila pionir u usvajanju velike desalinizacije 1950-ih godina, a danas desalinizacioni postrojenja poput Shuwaikh, Shuaiba i Doha obezbijeđuju većinu pitke vode Kuvajta. Ovaj metod je energetski intenzivan i skup, ali neophodan za zadovoljavanje potreba za vodom stanovništva i industrije.
Pored desalinizacije, Kuvajt koristi ograničene resurse podzemne vode i obrađene otpadne vode za poljoprivredne i industrijske svrhe. Podzemna voda, često bočata, zahtijeva tretman, dok obrađene otpadne vode pomažu u očuvanju slatke vode.
Činjenica 5: U Kuvajtu nema željeznica
Kuvajt nema željeznice, što ga čini jednom od rijetkih zemalja bez mreže željeznica. Odsutnost željezničke infrastrukture znači da se transport unutar zemlje uvelike oslanja na putne mreže i vazdušni saobraćaj.
Drumski saobraćaj
Drumski saobraćaj je glavni vid transporta u Kuvajtu. Zemlja ima opsežnu i dobro održavanu mrežu autoputeva i puteva koji povezuju glavne gradove, mjesta i industrijske zone. Opcije javnog transporta uključuju autobuse i taksije, ali privatno vlasništvo automobila je vrlo visoko, što doprinosi značajnom prometnom saobraćaju, posebno u urbanim područjima poput Kuvajt Sitija.
Napomena: Ako planirate putovanje u zemlju, provjerite da li vam je potrebna Međunarodna vozačka dozvola u Kuvajtu za iznajmljivanje i vožnju automobila.
Vazduhoplovstvo
Za međunarodna putovanja, Kuvajt se oslanja na vazdušni transport. Međunarodni aerodrom Kuvajt služi kao glavna kapija za putnike i teret, povezujući zemlju sa različitim destinacijama širom svijeta. Nacionalni prijevoznik, Kuwait Airways, i druge međunarodne avio-kompanije djeluju iz ovog centra, olakšavajući putovanja i trgovinu.
Činjenica 6: Kuvajt ima kopnene granice sa samo 2 zemlje
Kuvajt ima kopnene granice sa samo dvije zemlje: Irakom i Saudijskom Arabijom.
Granica sa Irakom
Kuvajt dijeli sjevernu granicu sa Irakom, što je istorijski bila tačka spora. Najznačajniji konflikt koji je nastao iz ove granice bila je iračka invazija na Kuvajt 1990. godine, što je dovelo do Zalivskog rata. Granica se prostire približno 240 kilometara (150 milja) i vidjela je napore za poboljšanje sigurnosti i stabilnosti u poslijeratnom periodu.
Granica sa Saudijskom Arabijom
Na jugu, Kuvajt dijeli dužu granicu sa Saudijskom Arabijom, koja se prostire otprilike 222 kilometra (138 milja). Ova granica je generalno mirna i kooperativna, jer obje zemlje dijele kulturne i ekonomske veze kao članice Vijeća za saradnju Zaliva (GCC). Granica omogućava značajnu trgovinu i kretanje između dvije nacije.
Činjenica 7: Soko je vrlo važna ptica za Kuvajt
Soko zauzima posebno mjesto u kulturi i istoriji Kuvajta. Simbolizuje duboko ukorijenjene tradicije nacije i vezu sa pustinjskim okruženjem. Generacijama je sokolarski bio cijenjena praksa među Kuvajtcima, pokazujući vještine u lovu i njegujući snažnu vezu između sokolara i njihovih ptica.
U Kuvajtu, sokoli nisu samo cijenjeni zbog svoje lovačke sposobnosti, već su i poštovani zbog svoje ljepote i gracioznosti. Predstavljaju otpornost i prilagodljivost u surovom pustinjskom pejzažu, gdje su istorijski igrali ključnu ulogu u lovu za hranom.
Činjenica 8: Trke kamila su popularne u Kuvajtu
Trke kamila su velika stvar u Kuvajtu, duboko ukorijenjene u tradiciji i kulturi koja seže kroz generacije. To nije samo sport; to je slavlje pustinjskog nasleđa Kuvajta i duboke veze između ljudi i ovih otpornih životinja.
U Kuvajtu, događaji trka kamila su živi skupovi, privlačeći mnoštvo željno da vidi brzinu i spretnost ovih veličanstvenih stvorenja. Trke se održavaju na modernim stazama opremljenim najsavremenijom tehnologijom, spajajući stare tradicije sa novim dostignućima kako bi se osigurala poštena i uzbudljiva takmičenja.
Ovaj sport nije samo o zabavi—to je odraz istorije Kuvajta i vitalnoj ulozi koju su kamile igrali u svakodnevnom životu. Od transporta do trgovine, kamile su bile nezamjenjive u navigaciji kroz survi pustinjski teren.
Činjenica 9: Najpoznatija atrakcija Kuvajta su Kuvajtski tornjevi
Najpoznatiji orijer Kuvajta su Kuvajtski vodopruzni tornjevi. Ove visoke strukture nisu samo orijeri, već i multifunkcionalni objekti. Kuvajt je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja nije uključena na UNESCO listu Svjetske baštine, iako su na teritoriji zemlje pronađeni drevni dokazi drugih civilizacija.
Činjenica 10: Stanovnici Kuvajta su statistički u većini gojazni
Kuvajt se bori sa visokom prevalencijom gojaznosti među svojim stanovništvom, sa statistikama koje ističu značajne zabrinutosti. Prema najnovijim podacima, preko 70% odraslih Kuvajtaca je klasifikovano kao prekomjerno teško ili gojazno. Ova alarmantna cifra naglašava ozbiljnost problema, na koji utiču faktori poput mijenjanja dijetetskih navika, prelaska na sedentarni način života i genetskih predispozicija. Vlada i zdravstvene vlasti u Kuvajtu aktivno promovišu kampanje podizanja svijesti i implementiraju inicijative za podsticanje zdravijih načina života i borbu protiv rastućih stopa zdravstvenih problema povezanih sa gojaznošću u zemlji.
Objavljeno juli 12, 2024 • 7m za čitanje
