10 Zanimljivih Činjenica o Iraku

Brze činjenice o Iraku:

• Stanovništvo: Približno 41 milion ljudi.
• Glavni grad: Bagdad.
• Zvanični jezici: Arapski i kurdski.
• Ostali jezici: Asirski neo-aramejski, turkmenski i drugi se govore u manjinskim zajednicama.
• Valuta: Irački dinar (IQD).
• Vlada: Federalna parlamentarna republika.
• Glavna religija: Islam, pretežno šiitski i sunitski.
• Geografija: Nalazi se na Bliskom istoku, graniči s Turskom na sjeveru, Iranom na istoku, Kuvajtom na jugoistoku, Saudijskom Arabijom na jugu, Jordanom na jugozapadu i Sirijom na zapadu.

Činjenica 1: Irak je područje drevnih civilizacija

Irak je kolijevka drevnih civilizacija, dom nekim od najranijih i najutjecajnijih kultura u ljudskoj historiji. Historijski poznat kao Mesopotamija, što znači “zemlja između rijeka” (referirajući na Tigris i Eufrat), ova regija je vidjela uspon brojnih moćnih civilizacija koje su postavile temelje za mnoge aspekte modernog društva.

• Sumerani: Sumeranima se pripisuje stvaranje jedne od prvih urbanih civilizacija na svijetu oko 4500. godine prije nove ere. Razvili su klinasto pismo, jedan od najranijih poznatih sistema pisanja, koji su koristili za vođenje evidencije, književnost i administrativne svrhe. Sumerani su također napravili značajne napretke u matematici, astronomiji i arhitekturi, pri čemu su njihovi zigurati služili kao impresivni primjeri njihove inženjerske vještine.
• Akađani: Nakon Sumerana, Akadsko Carstvo se pojavilo pod vodstvom Sargona od Akada oko 2334. godine prije nove ere. Ovo je bilo jedno od prvih carstava u historiji, karakterizirano centralizovanom vladom i stalnom vojskom. Akađani su nastavili sumersku tradiciju pisanja i dali svoj doprinos mesopotamijskoj kulturi.
• Babilonci: Babilonska civilizacija, posebno pod kraljem Hamurabijem (oko 1792-1750. godine prije nove ere), poznata je po Hamurabijem zakoniku, jednom od najranijih i najkompletnijih pisanih pravnih kodeksa. Sam Babilon je postao veliki kulturni i ekonomski centar, a njegovi Viseći vrtovi su kasnije ubrojani među Sedam čuda antičkog svijeta.
• Asirci: Asirsko Carstvo, poznato po svojoj vojnoj moći i administrativnoj efikasnosti, kontroliralo je ogromnu teritoriju od 25. vijeka prije nove ere do 7. vijeka prije nove ere. Asirci su izgradili opsežne putne sisteme i razvili poštansku službu, doprinoseći koheziji i stabilnosti svog carstva. Glavni gradovi Ašur i Niniva bili su značajni centri moći i kulture.
• Ostale civilizacije: Irak također obuhvata lokalitete drugih drevnih civilizacija kao što su Haldejci, koji su revitalizirali Babilon u 7. i 6. vijeku prije nove ere, te Parti i Sasanidi, koji su kasnije vladali regijom i doprinijeli njenom bogatom povijesnom naslijeđu.

Činjenica 2: Irak trenutno nije siguran za posjećivanje

Irak se trenutno smatra nesigurnim za turiste zbog kontinuiranih sigurnosnih problema, uključujući prisustvo ISIS-a (Islamska Država Iraka i Sirije). Unatoč naporima iračke vlade i međunarodnih snaga da se bore protiv ISIS-a i smanje njihov utjecaj, grupa je nastavila da izvršava napade i održava džepove kontrole u određenim područjima. Ova nestabilnost, zajedno s drugim sigurnosnim izazovima, čini putovanje u Irak rizičnim za strance. Vlade širom svijeta obično savjetuju svojim građanima da izbjegavaju nebitna putovanja u Irak zbog ovih opasnosti.

Ipak, Irak se još uvijek posjećuje iz različitih razloga, da bi se pridržavali pravila dio stranaca treba Međunarodnu vozačku dozvolu u Iraku, kao i zdravstveno osiguranje. Provjerite s Ministarstvom vanjskih poslova za smjernice i pravila za posjećivanje zemlje.

Činjenica 3: Pismo je nastalo u Iraku

Najraniji poznati oblik pisanja, klinasto pismo, razvili su Sumerani drevne Mesopotamije oko 3200. godine prije nove ere. Ovaj sistem pisanja je nastao kao sredstvo za vođenje evidencije i upravljanje složenostima sve više urbaniziranog i birokratskog društva.

Klinasto pismo je počelo kao serija piktograma, koji su predstavljali objekte i ideje, urezivane na glinene pločice pomoću trščanog štapića. Vremenom su se ovi piktogrami razvili u apstraktnije simbole, predstavljajući zvukove i slogove, omogućavajući zapis šireg spektra informacija, uključujući pravne kodekse, književnost i administrativne dokumente.

Jedno od najpoznatijih književnih djela iz tog perioda je “Ep o Gilgamešu” poetsko djelo koje istražuje teme herojstva, prijateljstva i potrage za besmrtnošću.

Činjenica 4: Irak je vrlo bogat naftom

Posjeduje pete najveće dokazane rezerve nafte na globalnom nivou, procijenjene na oko 145 milijardi barela. Ovaj obilni prirodni resurs je bio kamen temeljac iranske ekonomije, značajno doprinoseći njegovom BDP-u i vladinim prihodima.

Glavna naftna polja zemlje se nalaze prvenstveno na jugu, blizu Basre, i na sjeveru, blizu Kirkuka. Regija Basra je posebno dom nekim od najvećih i najproduktivnijih naftnih polja, uključujući polja Rumaila, Zapadni Qurna i Majnoon. Ova polja su privukla značajne investicije od međunarodnih naftnih kompanija, pomažući da se povećaju proizvodni kapaciteti.

Proizvodnja nafte u Iraku ima dugu historiju, s prvim komercijalnim naftnim bušotinama izbušenim 1927. godine. Od tada je industrija vidjela periode ekspanzije i kontrakcije zbog političke nestabilnosti, ratova i međunarodnih sankcija.

Činjenica 5: Ruševine drevnih gradova su sačuvane u Iraku

Irak je dom brojnih dobro sačuvanih ruševina drevnih gradova, što odražava njegovu bogatu historiju kao kolijevku civilizacije. Ova arheološka nalazišta pružaju neprocjenjive uvide u rani razvoj urbanih života, kulture i upravljanja.

• Babilon: Možda najpoznatiji od ovih drevnih gradova je Babilon, smješten blizu današnjeg Bagdada. Nekad glavnog grada Babilonskog Carstva, dosegao je svoj vrhunac pod kraljem Nebukadnecarom II u 6. vijeku prije nove ere. Babilon je poznat po svojim impresivnim strukturama kao što su Ištarina vrata, s upečatljivim plavim glaziranim ciglama i prikazima zmajeva i bikova. Grad je također legendarno poznat po Visećim vrtovima, jednom od Sedam čuda antičkog svijeta, iako njihovo postojanje ostaje predmet rasprave među historičarima.
• Ur: Ur, još jedno značajno nalazište, leži u južnom Iraku blizu Nasirijaha. Ovaj sumerski grad, koji datira oko 3800. godine prije nove ere, poznat je po svojem dobro sačuvanom ziguratu, masivnoj stepenastoj strukturi posvećenoj bogu mjeseca Nanna. Ur je bio veliki centar trgovine, kulture i religije i vjeruje se da je rodno mjesto biblijskog patrijarha Abrahama.
• Niniva: Drevni grad Niniva, blizu današnjeg Mosula, nekad je bio glavný grad moćnog Asirskog Carstva. Datira oko 700. godine prije nove ere, Niniva je bila poznata po svojim impresivnim zidovima, palačama i opsežnoj biblioteci Ašurbanipala, koja je sadržavala hiljade glinenih pločica s klinastim pismom. Ruševine grada uključuju ostatke velike palače Senaheriba i hram Ištar.
• Nimrud: Nimrud, također važan asirski grad, nalazi se južno od Mosula. Osnovan u 13. vijeku prije nove ere, cvjetao je pod kraljem Ašurnasirpalom II, koji je izgradio veličanstvenu palaču ukrašenu detaljnim reljefima i kolosalnim statuama krilatih bikova, poznatih kao lamassu. Arheološki značaj grada je ogroman, iako je pretrpio štetu od sukoba u posljednjim godinama.
• Hatra: Hatra, smještena u regiji Al-Džazira, je partski grad koji je cvjetao između 1. i 2. vijeka nove ere. Poznata po svojim dobro sačuvanim hramovima i obrambenim zidovima, Hatra je bila veliki vjerski i trgovinski centar. Njena impresivna arhitektura i spoj grčkih, rimskih i istočnih utjecaja čine je UNESCO-vim svjetskim naslijeđem.

Činjenica 6: Irak je zemlja raznolikih pejzaža

Suprotno popularnoj percepciji, Irak je zemlja raznolikih pejzaža. Osim svojih dobro poznatih pustinjskih regiona, Irak se ponosi plodnim ravnicama, planinskim područjima i bujnim močvarama.

Na sjeveru, hrapave planine Zagros pružaju oštar kontrast ravnim ravnicama, nudeći guste šume i slikovite doline. Ova regija je hladnija i prima više kišnih oborina, podržavajući različit niz flore i faune. Dodatno, južni Irak je dom Mesopotamijskim močvarama, jednim od najuniquatnijih močvarnih područja na svijetu, karakteriziranih ogromnim trščavinama i vodotocima koji podržavaju raznolik životinjski svijet i tradicionalnu kulturu Močvarnih Arapa.

Iako pustinje pokrivaju značajne dijelove Iraka, posebno na zapadu i jugu, ovi sušni pejzaži također imaju svoju raznolikost, s kamenitim izdancima, platojima i pješčanim dynama. Riječne doline Tigrisa i Eufrata su vitalne spone života, pružajući osnovne vodne resurse koji podržavaju poljoprivredu, piće i industriju, oblikujući kako historijske tako i suvremene obrasce naseljavanja. Ova geografska raznolikost čini Irak zemljom bogatih i raznolikih okruženja, daleko iznad svoje pustinjske slike.

Činjenica 7: Iranska kuhinja je vrlo raznolika i ukusna

Iranska kuhinja je raznolika i ukusna, odražavajući bogatu historiju zemlje i raznolike kulturne utjecaje. Kombinira okuse i tehnike drevne mesopotamijske civilizacije, kao i perzijske, turske i levantinske tradicije, rezultirajući uniquatnom i okusnom kulinarnom tradicijom.

Jedan od glavnih sastojaka iranske kuhinje je riža, često služena s varivima (poznatim kao “tašrib”) i mesom. Biryani, začinjeno rižno jelo pomiješano s mesom i povrćem, je posebno popularno. Ćevapi i roštilj kao što su janjetina i piletina, često marinirani u mješavini začina, uobičajene su karakteristike na obroucima, prikazujući ljubav regije prema srdačnim, okusnim jelima.

Još jedno voljeno jelo je masgouf, tradicionalni način pečenja ribe, posebno šarana, koja se marinira s maslinovim uljem, solju i kurkumom prije nego što se peče na otvorenom plamenu. Ovo jelo se često uživa na obalama rijeke Tigris, gdje je svježa riba obilna.

Povrće i mahunarke igraju značajnu ulogu u iranskoj kuhinji, s jelima kao što su dolma (punjene listove grožđa i povrće) i fasolia (variva od graha) koji su svakodnevni sastojci. Kruh, posebno pljeski kruhovi kao što su khubz i samoon, je osnovni pratilac za većinu obroka.

Za one s preferencijama za slatko, iranski deserti su užitak. Baklava, halva i knafeh su popularni, sa bogatim okusima meda, orašastih plodova i mirisnih začina. Deserti na bazi datulja su također uobičajeni, odražavajući status Iraka kao jednog od najvećih svjetskih proizvođača datulja.

Osim ovih tradicionalnih jela, iranska kuhinja je također karakterizirana svojom upotrebom širokog spektra začina, kao što su kim, koriander, kardamom i šafran, koji dodaju dubinu i složenost hrani.

Činjenica 8: Muslimani vjeruju da je Nojeva barka napravljena u Iraku

Muslimani vjeruju da je Nojeva barka napravljena u onome što je danas moderni Irak. Prema islamskoj tradiciji, prorok Nojevo (Nuh na arapskom) je naređeno od Boga da napravi barku u zemlji Mesopotamije, što odgovara dijelovima današnjeg Iraka.

Priča o Noji je detaljno opisana u nekoliko poglavlja (Sure) Kurana, posebno u Suri Hud i Suri Nuh. Opisuje kako je Noji naređeno od Boga da upozori svoj narod o nadolazećoj božanskoj kazni zbog njihove zloće i idolatrije. Unatoč Nojinim naporima, samo je mala grupa vjernika poslušala njegovo upozorenje. Bog je zatim naredio Noji da izgradi veliki brod da spasi svoje sljedbenike, zajedno s parovima životinja, od nadolazećeg potopa.

Mjesto gradnje barke se često povezuje s drevnom mesopotamijskom regijom, kolijevkom ranih civilizacija. Ovo područje, bogato historijskim i religijskim značenjem, mnogi vjeruju da je bila scena za brojne biblijske i kuranske događaje. Specifična lokacija gradnje barke nije detaljno opisana u Kuranu, ali islamski učenjaci i historičari tradicionalno je smještaju u ovu regiju zbog njenog historijskog i geografskog konteksta.

Činjenica 9: Nadia Murad je jedina nositeljka Nobelove nagrade iz Iraka

Nadia Murad, jezidska aktivistica za ljudska prava, doista je jedina nositeljka Nobelove nagrade iz Iraka. Dodijeljena joj je Nobelova nagrada za mir 2018. godine za njene napore da okonča upotrebu seksualnog nasilja kao oružja rata i oružanog sukoba. Advokacija Nadie Murad se fokusira na patnje jezidskih žena i djevojaka koje su oteli i porobili militanti ISIS-a (Islamska Država Iraka i Sirije) u sjevernom Iraku 2014. godine.

Rođena u selu Kocho blizu Sindžara, Irak, Nadia Murad je sama bila oteta od ISIS-a i podnijela mjesece zarobljeništva i zlostavljanja prije nego što je uspjela pobjeći. Od tada je postala istaknut glas za žrtve trgovine ljudima i seksualnog nasilja u zonama sukoba.

Činjenica 10: Grad Samarra u Iraku ima dvije od najvećih džamija na svijetu

Grad Samarra u Iraku je poznat po svojem arhitektonskom i historijskom značenju, posebno po tome što sadrži dvije od najvećih džamija u islamskom svijetu: Veliku džamiju Samarre (Masjid al-Mutawakkil) i Malwijski minaret.

Velika džamija Samarre (Masjid al-Mutawakkil)

Izgrađena u 9. vijeku tokom Abasidskog kalifata pod vladavinom kalifa al-Mutawakkila, Velika džamija Samarre je impresivan primjer rane islamske arhitekture. Njena najkarakterističnija karakteristika je spiralni minaret, koji je prvobitno stajao na zapanjujućoj visini od oko 52 metra (171 stopa), čineći ga jednim od najviših minareta ikad izgrađenih. Iako je oštećena kroz vijekove, džamija ostaje značajan historijski i arhitektonski spomenik, odražavajući veličinu i inovaciju islamske arhitekture iz doba Abasida.

Malwijskij minaret

Uz Veliku džamiju je Malwijskij minaret, također poznat kao Al-Malwija toranj. Ovaj uniquatan minaret karakterizira spiralna, cilindrična struktura, slična ljušturi puža, i visina od približno 52 metra (171 stopa). Minaret je služio i funkcionalnoj i simboličnoj svrsi, korišten za poziv na molitvu (adhan) i također kao vizuelni simbol moći i utjecaja Abasidskog kalifata.

Obje strukture, Velika džamija i Malwijskij minaret, dio su arheološkog nalazišta Samarre, prepoznatog kao UNESCO-vo svjetsko naslijeđe od 2007. godine. One stoje kao svjedočanstvo arhitektonskim i kulturnim dostignućima Abasidskog perioda u Iraku, prikazujući historijski značaj grada kao centra islamske civilizacije tokom srednjovjekovnog perioda.