Brze činjenice o Nigeru:
- Stanovništvo: Približno 27 milijuna ljudi.
- Glavni grad: Niamey.
- Službeni jezik: Francuski.
- Ostali jezici: Hausa, Zarma i nekoliko autohtonih jezika.
- Valuta: Zapadnoafrički CFA franak (XOF).
- Vlada: Polupredsjednička republika.
- Glavna religija: Islam (pretežno sunitski), s malim kršćanskim i autohtonim vjerskim zajednicama.
- Geografija: Kontinentalna zemlja u zapadnoj Africi, graniči s Libijom na sjeveroistoku, Čadom na istoku, Nigerijom na jugu, Beninom i Burkinom Faso na jugozapadu, Malijem na zapadu i Alžirom na sjeverozapadu. Nigerov krajolik je uglavnom pustinjski, s Saharom koja pokriva većinu njegovog sjevernog dijela.
Činjenica 1: Veći dio Nigera pokriva Sahara
Približno dvije trećine Nigerove površine nalazi se unutar Sahare, što ga čini jednom od najsušnijih zemalja zapadne Afrike. Pustinjski krajolik dominira sjevernim regijama, gdje su česti ogromni pješčani dini, stjenjaci i planine. Pustinja Ténéré, dio veće Sahare, nalazi se u Nigeru i poznata je po svojim ekstremnim uvjetima i rijetkoj vegetaciji.
Suho okruženje sjevernog Nigera uvelike utječe na klimu zemlje, s visokim temperaturama, minimalnim oborinama i ograničenom vegetacijom. Život u ovoj regiji je izazovan, a gustoća naseljenosti je iznimno niska. Većina ljudi u Nigeru živi u južnom dijelu zemlje, gdje je zemlja prikladnija za poljoprivredu i gdje regija Sahel pruža umjereniji uvjete za uzgoj i stočarstvo.

Činjenica 2: Niger je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu
Dosljedno se rangira nisko na Indeksu ljudskog razvoja (HDI) Ujedinjenih naroda, s raširenim siromaštvom, ograničenom infrastrukturom i visokom ovisnošću o poljoprivredi, koja je vrlo ranjiva na klimatske promjene. Preko 40% Nigerova stanovništva živi ispod granice siromaštva, a mnogi se suočavaju s nesigurnošću hrane zbog čestih suša, loše kvalitete tla i brzo rastućeg stanovništva.
Nigerova ekonomija se primarno temelji na opstanačkoj poljoprivredi, koja zapošljava većinu radne snage, ali proizvodi minimalan ekonomski rast. Dodatno, politička nestabilnost, sigurnosni problemi iz regionalnih sukoba i ograničen pristup obrazovanju i zdravstvenim uslugama pogoršavaju razine siromaštva.
Činjenica 3: Niger je vodeći po stopi nataliteta
Niger ima najvišu stopu nataliteta na svijetu. Stopa nataliteta zemlje je približno 45-50 rođenih na 1.000 ljudi godišnje, a stopa plodnosti je u prosjeku oko 6,8-7 djece po ženi. Ova iznimno visoka stopa nataliteta doprinosi brzom rastu stanovništva Nigera, što predstavlja izazov za resurse zemlje.
Visoka stopa nataliteta u Nigeru pod utjecajem je nekoliko čimbenika, uključujući kulturne norme koje vrednuju velike obitelji, ograničen pristup uslugama planiranja obitelji i nisku razinu obrazovanja, osobito među ženama. Kao rezultat, Nigerovo stanovništvo je jedno od najmlađih globalno, s prosječnom dobi od oko 15 godina.

Činjenica 4: Rijeka Niger je treća najduža rijeka u Africi i dala je ime zemlji
Rijeka Niger je treća najduža rijeka u Africi, proteže se oko 4.180 kilometara (2.600 milja) i teče kroz više zapadnoafričkih zemalja, uključujući Gvineju, Mali, Niger, Benin i Nigeriju. Samo dio rijeke prolazi kroz Niger, primarno u jugozapadnoj regiji, gdje pruža ključni izvor vode za poljoprivredu, ribolov i prijevoz.
Smatra se da ime rijeke potječe od berberske riječi “gher n-gheren”, što znači “rijeka rijeka”. Rijeka Niger je ključna za ekonomije i ekosustave zemalja kroz koje prolazi, podržavajući raznolik život divljih životinja i služeći kao vitalni resurs za milijune ljudi u zapadnoj Africi.
Činjenica 5: Drevni grad Agadez u Nigeru je UNESCO-va svjetska baština
Agadez je upisan na listu svjetske baštine 2013. godine, prepoznat zbog svojeg povijesnog značaja i jedinstvene arhitekture. Smješten na rubu Sahare, Agadez je stoljećima bio glavno raskrižje trans-saharskih trgovačkih putova, povezujući zapadnu i sjevernu Afriku.
Grad je poznat po svojoj posebnoj arhitekturi od mulja, osobito po Velikoj džamiji Agadez, koja je najviša građevina od adobe (zemljane cigle) na svijetu, visoka oko 27 metara. Ovaj ikonični minaret datira iz 16. stoljeća i primjer je sudansko-sahelskog arhitektonskog stila regije. Agadez također sadrži mnoge tradicionalne domove i zgrade koji odražavaju kulturu i povijest naroda Tuareg, koji naseljavaju područje stoljećima.

Činjenica 6: Niger je aktivan sudionik u projektu Velikog zelenog zida
Projekt, pokrenut 2007. godine od strane Afričke unije, predviđa “zid” od drveća i vegetacije koji se proteže preko kontinenta od Senegala na zapadu do Džibutija na istoku, pokrivajući više od 8.000 kilometara (5.000 milja).
Nigerovo sudjelovanje u projektu Velikog zelenog zida je ključno, jer se zemlja suočava sa značajnim izazovima od pustinjenja i degradacije tla, što utječe na poljoprivredu i životni standard. Projekt u Nigeru uključuje pošumljavanje, održivo upravljanje zemljištem i napore predvođene zajednicama za obnovu degradiranog zemljišta. Poljoprivrednici i lokalne zajednice aktivno sudjeluju sadnjenjem drveća, obnavljanjem autohtone vegetacije i usvajanjem agroshumarskih praksi za poboljšanje kvalitete tla, povećanje poljoprivredne produktivnosti i obnovu ekosustava.
Niger je ostvario značajan napredak kroz “Obnovu prirode pod upravljanjem poljoprivrednika” (FMNR), inovativnu praksu koja potiče ponovni rast drveća i grmlja na poljoprivrednom zemljištu. Ovaj pristup pomogao je u transformaciji degradiranih krajolika, povećao sigurnost hrane i pružio dodatni prihod lokalnom stanovništvu.
Činjenica 7: Jedno od najvećih zaštićenih područja nalazi se u Nigeru
Niger je dom jednog od najvećih zaštićenih područja u Africi, poznatog kao Prirodni rezervati Air i Ténéré. Protežući se na približno 77.360 četvornih kilometara (oko 29.870 četvornih milja), ova ogromna zaštićena regija nalazi se u sjevernom Nigeru, unutar Sahare. Označena je kao UNESCO-va svjetska baština 1991. godine zbog svog jedinstvenog prirodnog i kulturnog značaja.
Prirodni rezervati Air i Ténéré sastoje se od dvije primarne regije: planine Air, krševit planinski lanac s vrhovima, dolinama i jedinstvenim stjenovitim formacijama, i pustinja Ténéré, karakterizirana prostranim pješčanim dinamama i ravnim pustinjskim krajolikom. Ovo područje je jedno od rijetkih mjesta u Sahari gdje još uvijek lutaju rijetke i ugrožene vrste poput adaksa, dama gazele i barbarskih ovaca, kao i raznolik migratorni ptičji svijet.

Činjenica 8: Niger ima uklesane petroglafe, za razliku od oslikanih u drugim zemljama
Niger je poznat po svojim drevnim uklesanim petroglifima, koji su jedinstvena značajka u usporedbi s oslikavom stijenskom umjetnošću pronađenom u nekim drugim afričkim zemljama. Ovi petroglifi, koji datiraju tisućama godina unazad, posebno su koncentrirani u planinama Air i područjima pustinje Ténéré, dijelu UNESCO-vih prirodnih rezervata Air i Ténéré.
Petroglifi u Nigeru prikazuju širokg spektar subjekata, uključujući životinje poput žirafa, slonova i antilopa, kao i ljudske figure i scene svakodnevnog života. Ovi uklesani crteži su značajni jer pružaju uvid u prošlost regije, ukazujući da je Sahara nekada imala puno vlažniju klimu, podržavajući bogat divlji svijet i ljudske populacije. Prisutnost sada izumrlih vrsta u petroglifima, poput određenih velikih sisavaca, naglašava okolišne promjene koje su se dogodile kroz tisućljeća.
Činjenica 9: Niger je domaćin festivala Gerewol
Niger je dom festivala Gerewol, koji prvenstveno slave Wodaabe, nomadska etnička grupa u regiji. Festival je poznat po svojim živahnim kulturnim izrazima, uključujući glazbu, ples i tradicionalne ceremonije, a obično se održava godišnje tijekom kišne sezone.
Festival Gerewol je posebno poznat po svojim ritualima udvavanja, gdje se mladi muškarci odjevaju u raskošne tradicionalne odjeće i boje lica zamršenim uzorcima kako bi pokazali svoju ljepotu i privukli potencijalne nevjeste. Vrhunac festivala uključuje plesna natjecanja, gdje muškarci izvode složene plesove da bi impresionirali žene zajednice.

Činjenica 10: Jedan od dinosaura je nazvan po Nigeru
Ime “Nigersaurus” prevodi se kao “Niger gušter”, odražavajući njegovo otkriće u Nigeru. Ovaj dinosaur je živio tijekom srednjeg kredskog razdoblja, prije približno 115 do 105 milijuna godina, a njegovi ostaci su prvi put otkriveni 1990-ih godina u regiji poznatoj kao “pustinja Tenere”.
Nigersaurus se posebno razlikuje po svojoj jedinstvnoj strukturi lubanje i zuba. Imao je dugačak vrat, relativno malu glavu i neobičnu formaciju od preko 500 zamjenskih zuba prilagođenih biljoždernoj prehrani. Njegovi zubi su bili prilagođeni za brašenje niske vegetacije, što sugerira da se možda hranio papratima i drugim biljkama blizu tla.

Published November 02, 2024 • 10m to read