Brze činjenice o Libiji:
- Stanovništvo: Približno 7 milijuna ljudi.
- Glavni grad: Tripoli.
- Najveći grad: Tripoli.
- Službeni jezik: Arapski.
- Ostali jezici: Govore se i berberski jezici, talijanski i engleski.
- Valuta: Libijski dinar (LYD).
- Vlada: Privremena vlada jedinstva (podložna promjenama zbog tekućih sukoba i političke nestabilnosti).
- Glavna religija: Islam, pretežno sunitski.
- Geografija: Smještena u sjevernoj Africi, graniči sa Sredozemnim morem na sjeveru, Egiptom na istoku, Sudanom na jugoistoku, Čadom i Nigerom na jugu, te Alžirom i Tunisom na zapadu.
Činjenica 1: Libija je 90% pustinja
Libija je pretežno pustinja, s približno 90% svog teritorija pokrivenog prostranom Saharskom pustinjom. Ovaj ogroman sušni krajolik dominira zemljom, karakteriziran pješčanim dunama, stijenastim visoravnima i rijetkom vegetacijom.
Libijska pustinja, dio veće Sahare, uključuje neke od najnegostoljubljivijih područja na Zemlji. Odlikuje se dramatičnim geološkim formacijama poput Ubari Sand Sea s upečatljivim poljima duna i planinskim lancem Acacus poznatim po prastarim stijenskim umjetničkim djelima. Ekstremni uvjeti pustinje – intenzivna vrućina tijekom dana, ledene noći i minimalne oborine – stvaraju izazovno okruženje za život.

Činjenica 2: Libija ima jedne od najvećih rezervi nafte i plina od svih zemalja u Africi
Libija se može pohvaliti jednima od najvećih rezervi nafte i plina u Africi, koje igraju ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje i njezinom položaju na globalnom energetskom tržištu. Evo nekoliko ključnih točaka o libijskim rezervama nafte i plina:
- Rezerve nafte: Libija ima dokazane rezerve nafte procijenjene na oko 48,4 milijarde barela, što je čini najvećim nositeljem rezervi nafte u Africi i među prvih deset globalno. Ove rezerve su uglavnom skoncentrirane u Sirte bazenu, koji čini većinu proizvodnje zemlje.
- Rezerve prirodnog plina: Uz svoje značajne rezerve nafte, Libija također posjeduje značajne rezerve prirodnog plina, procijenjene na oko 54,6 trilijuna kubnih stopa. Ove rezerve se uglavnom nalaze u zapadnim i istočnim dijelovima zemlje, s ključnim proizvodnim područjima uključujući polja Wafa i Bahr Essalam.
- Proizvodnja i izvoz: Libijski sektor nafte i plina je temelj njezina gospodarstva, čineći značajan dio njezina BDP-a i vladinih prihoda. Zemlja izvozi većinu svoje nafte i plina, uglavnom na europska tržišta. Ključni izvozni terminali uključuju luke Es Sider, Ras Lanuf i Zawiya.
Činjenica 3: U Libiji je postojao vrlo ambiciozan projekt za vodu
Libijski projekt Velike umjetne rijeke (GMMR) predstavlja jedan od najambicioznijih poduhvata vodnog inženjerstva u povijesti. Ovaj kolosalni projekt imao je za cilj riješiti akutnu nestašicu vode u zemlji izvlačenjem goleme količine podzemne vode iz Nubijskog pješčenjačkog vodonosnog sustava, smještenog duboko ispod Saharske pustinje. Cilj projekta bio je transportirati ovaj dragocjeni resurs kroz opsežnu mrežu cjevovoda, dugih preko 4.000 kilometara, do libijskih napučenih obalnih gradova poput Tripolija, Bengazi i Sirte.
Pokrenuti 1980-ih, GMMR projekt je provođen u nekoliko faza, s prvom fazom završenom 1991. godine. Sustav je dramatično transformirao opskrbu vodom u zemlji, omogućujući poljoprivredni razvoj u prethodno neplodnim pustinjskim područjima i pružajući pouzdan izvor vode za urbane centre. To je značajno poboljšalo životni standard milijuna Libijaca, ističući duboki ekonomski i društveni utjecaj projekta.

Činjenica 4: Muammara Gaddafija, libijskog vođu, ubili su prosvjednici
Muammar Gaddafi, dugogodišnji vođa Libije, ubile su pobunjeničke snage tijekom Libijskog građanskog rata 20. listopada 2011. godine. Gaddafi je vladao Libijom više od četiri desetljeća otkako je došao na vlast u puču 1969. godine, uspostavivši autoritarni režim karakteriziran strogom kontrolom političkog života, medija i gospodarstva.
Godine 2011., inspirirani pobunama Arapskog proljeća koje su zahvatile Bliski istok i sjevernu Afriku, u Libiji su izbijali prosvjedi protiv Gaddafijeve vladavine. Situacija se brzo eskalirala u punokrvni građanski rat između Gaddafijevih lojalističkih snaga i pobunjeničkih skupina. NATO je intervenirao u sukob, provodeći zračne napade protiv Gaddafijevih vojnih sredstava pod mandatom Ujedinjenih naroda za zaštitu civila.
Nakon mjeseci intenzivnih borbi, Gaddafijeva utvrda u glavnom gradu Tripoliju pala je u ruke pobunjenika u kolovozu 2011. godine. Gaddafi je pobjegao u svoj rodni grad Sirte, gdje je nastavio pružati otpor pobunjeničkim snagama. 20. listopada 2011. godine, Gaddafija su uhvatili borci Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) dok je pokušavao pobjeći iz Sirte. Kasnije je ubijen pod kontroverznim okolnostima, što je označilo kraj njegove 42-godišnje vladavine.
Činjenica 5: Teritoriji Libije bili su dio drevnih imperija
Tijekom antike, na Libiju su utjecale i kontrolirale je različite moćne civilizacije, što je oblikovalo njezin razvoj i baštinu.
U 7. stoljeću prije Krista, Feničani su osnovali naselja duž libijske obale, od kojih je najznačajnija bila Kartaga na području današnjeg Tunisa. Ova naselja su kasnije postala dio Kartažanskog Carstva, poznatog po svojoj moćnoj mornarici i komercijalnoj vještini diljem Sredozemlja. Grad Leptis Magna, smješten u današnjoj Libiji, postao je važan centar trgovine i kulture pod kartažanskom vladavinom.
Nakon Punskih ratova, koji su kulminirali uništenjem Kartage 146. godine prije Krista, teritoriji Libije potpali su pod rimsku kontrolu. Rimljani su značajno razvili regiju, posebno gradove Leptis Magna, Sabratha i Oea (današnji Tripoli). Ovi gradovi su cvjetali pod rimskom vladavinom, postavši važni centri trgovine, kulture i upravljanja. Leptis Magna je posebno poznata po svojim impresivnim ruševinama, uključujući veliki amfiteatar, baziliku i slavoluk, što prikazuje rimsku arhitektonsku i inženjersku vještinu.
Nakon pada Rimskog Carstva, regija je potpala pod utjecaj Bizantskog Carstva. Tijekom bizantskog razdoblja, mnoge rimske strukture su sačuvane i prenamijenjene, a izgrađene su nove kršćanske crkve i utvrde. Bizantinci su kontrolirali Libiju do arapske islamske ekspanzije u 7. stoljeću nakon Krista, koja je donijela značajne kulturne i vjerske promjene u regiju.

Činjenica 6: Libija se oslanja na uvoz hrane
Libija se u velikoj mjeri oslanja na uvoz hrane zbog svoje sušne klime i pustinjskog terena, što otežava poljoprivredu velikih razmjera. S oko 90% zemlje pokriveno Saharskom pustinjom, vrlo je malo obradive zemlje, a nedostatak vode ostaje značajan izazov unatoč naporima poput projekta Velike umjetne rijeke.
Gospodarstvo zemlje, povijesno ovisno o izvozu nafte, dovelo je do nedovoljnog ulaganja u poljoprivredu. Politička nestabilnost od pada Muammara Gaddafija 2011. godine dodatno je poremetila poljoprivrednu proizvodnju i lance opskrbe. Brza urbanizacija i rast stanovništva povećali su potražnju za hranom, proširujući jaz između domaće proizvodnje i potrošnje.
Činjenica 7: Libija ima 5 UNESCO-ovih lokacija svjetske baštine
Ove lokacije obuhvaćaju različita razdoblja i civilizacije, prikazujući značaj Libije u antičkom i srednjovjekovnom svijetu.
- Arheološka lokacija Cirene: Osnovana od strane grčkih doseljenika u 7. stoljeću prije Krista, Cirena je postala jedan od glavnih gradova u helenskom svijetu. Smještena blizu modernog grada Shahhata, lokacija sadrži impresivne ruševine, uključujući hramove, nekropolu i dobro očuvano kazalište, ilustrirajući veličanstvenost grada i njegovu ulogu kao centra učenja i kulture.
- Arheološka lokacija Leptis Magna: Jedan od najspektakularnijih rimskih gradova u Sredozemlju, Leptis Magna poznata je po svojim dobro očuvanim ruševinama. Smještena blizu modernog grada Al Khums, lokacija uključuje veličanstven amfiteatar, baziliku i Slavoluk Septimija Severa, ističući važnost grada kao glavnog trgovinskog i administrativnog centra tijekom Rimskog Carstva.
- Arheološka lokacija Sabratha: Još jedna značajna rimska lokacija, Sabratha, smještena zapadno od Tripolija, sadrži zapanjujuće ruševine s pogledom na Sredozemno more. Grad je bio važna feničanska trgovinska postaja prije nego što je postao cvjetajući rimski grad. Ključne znamenitosti uključuju kazalište, različite hramove i prekrasne mozaike.
- Lokacije stijenskih umjetničkih djela Tadrart Acacus: Smještene u planinama Acacus u Saharskoj pustinji, ove lokacije sadrže tisuće stijenskih gravura i slika koje datiraju do 12.000 godine prije Krista. Umjetnička djela prikazuju različite scene, uključujući životinje, ljudske aktivnosti i ceremonijalne prakse, pružajući neprocjenjive uvide u prapovijesne kulture regije.
- Stari grad Ghadamès: Često nazivan “Biserom pustinje”, Ghadamès je drevni oazni grad smješten u sjeverozapadnom dijelu Libije. Stari grad odlikuje se tradicionalnom arhitekturom od muljane cigle, s pokrivenim uličicama i višekatnim kućama dizajniranim za borbu protiv ekstremne pustinjske klime. Ghadamès je jedan od najbolje očuvanih primjera tradicionalnog predsaharskog naselja.

Napomena: Ako se odlučite posjetiti zemlju, obratite pozornost na sigurnost. Također provjerite trebate li međunarodnu vozačku dozvolu za vožnju u Libiji.
Činjenica 8: Nekada je u Libiji vladao kralj
Libijom je vladao kralj Idris I. od 1951. do 1969. godine. Bio je ključan u libijskoj neovisnosti od talijanske kolonijalne vladavine i kasnjem osnivanju Kraljevine Libije. Kralj Idris I. pripadao je dinastiji Senussi, istaknutom islamskom političko-religijskom redu u sjevernoj Africi.
Godine 1969., državni udar predvođen Muammarom Gaddafijem, tada mladim vojnim časnikom, srušio je režim kralja Idrisa I. To je označilo kraj monarhije u Libiji.
Činjenica 9: U pustinjskom području Libije postoji drevni vulkan
U pustinjskoj regiji Libije postoji drevno vulkansko polje poznato kao Waw an Namus. Ova jedinstvena geološka formacija smještena je u jugoistočnom dijelu zemlje, u Libijskoj pustinji (dio veće Sahare). Waw an Namus je poznat po svojim vulkanskim karakteristikama, uključujući vulkansku kalderu okruženu crnim bazaltnim lava tokovima i vulkanskim čunjevima.
Središnji dio Waw an Namusa je kaldera, koja sadrži slano jezero poznato kao Umm al-Maa. Ime ovog jezera znači “Majka vode” na arapskom, i predstavlja oštar kontrast s okolnim sušnim pustinjskim krajobrazom. Vjeruje se da je kaldera nastala vulkanskom aktivnošću prije milijuna godina, iako je točno vrijeme njenih erupcija i kasniji razvoj još uvijek predmet geoloških studija.

Činjenica 10: Libija još uvijek nije sigurno mjesto za putovanja
Libija ostaje vrlo nesigurna za putovanja zbog kontinuirane političke nestabilnosti, oružanih sukoba između milicija i prisutnosti ekstremističkih skupina. Otmice, terorizam i nasumično nasilje su značajni rizici. Građanski nemiri, prosvjedi i demonstracije mogu se brzo eskalirati. Infrastruktura je ozbiljno pogođena, što utječe na osnovne usluge. Većina vlada savjetuje protiv svih putovanja u Libiju zbog ovih ozbiljnih sigurnosnih zabrinutosti. Putnici se suočavaju s ekstremnom opasnošću, a posjećivanje povijesnih ili kulturnih znamenitosti je nepraktično i rizično.

Published June 30, 2024 • 12m to read