1. Homepage
  2.  / 
  3. Blog
  4.  / 
  5. 10 zanimljivih činjenica o Siriji
10 zanimljivih činjenica o Siriji

10 zanimljivih činjenica o Siriji

Brze činjenice o Siriji:

  • Stanovništvo: Približno 18 milijuna ljudi.
  • Glavni grad: Damask.
  • Najveći grad: Haleb (povijesno, ali zbog trenutnog sukoba, ovo je variralo; trenutno je sporno).
  • Službeni jezik: Arapski.
  • Ostali jezici: Kurdski, armenski i aramejski također govore manjinske zajednice.
  • Valuta: Sirijska funta (SYP).
  • Vlada: Unitarna polupredsjednička republika pod autoritarnom vladavinom.
  • Glavna religija: Islam, pretežno sunitski; sa značajnim alavitskim i drugim manjinskim sektama.
  • Geografija: Smještena na Bliskom istoku, graniči s Turskom na sjeveru, Irakom na istoku, Jordanom na jugu, Izraelom na jugozapadu te Libanonom i Sredozemnim morem na zapadu.

Činjenica 1: Sirija je trenutno jedna od najopasnijih zemalja za turiste

Trenutni građanski rat, koji je počeo 2011. godine, rezultirao je širokim nasiljem, uništavanjem infrastrukture i raseljavanje milijuna ljudi unutar Sirije i preko njezinih granica.

Zbog sukoba, različite regije u Siriji ostaju nestabilne i nesigurne za putovanja. Oružani sukob, terorizam i prisutnost ekstremističkih grupa predstavljaju ozbiljne rizike za sigurnost i bezbjednost kako lokalnog stanovništva tako i posjetitelja. Sukob je također doveo do ozbiljnih humanitarnih kriza, uključujući nestašice osnovnih usluga poput medicinske njege, hrane i čiste vode.

S obzirom na ove okolnosti, vlade i međunarodne organizacije obično izdaju jake putne preporuke pozivajući svoje građane da izbjegavaju svako putovanje u Siriju zbog visokih rizika koji su uključeni.

Međutim, regije Sirije pod vladinom kontrolom se posjećuju i sada, prije putovanja preporučuje se da saznate potrebu za međunarodnom vozačkom dozvolom u Siriji za vas kao i sigurnosne preporuke vaše vlade.

Christiaan TriebertCC BY 2.0, via Wikimedia Commons

Činjenica 2: Sirijom su u prošlosti vladala velika carstva

U antička vremena, Sirija je bila dio Akadskog carstva, a kasnije amorejskih kraljevstava. Postala je značajna provincija pod Hetitima i Egipćanima, pokazujući svoj strateški značaj u antičkom svijetu. Regija je cvjetala pod Asirskim i babilonskim carstvom, poznatim po svojim dostignućima u umjetnosti, nauci i književnosti.

Nakon osvajanja Aleksandra Velikog, Sirija je pala pod helenistički utjecaj i postala vitalni dio Seleukidskog carstva, doprinoseći širenju grčke kulture i ideja po cijeloj regiji. Grad Antiohija, osobito, postao je glavni centar helenističke civilizacije.

Rimska vladavina počela je u 1. stoljeću prije Krista i trajala je nekoliko stoljeća, transformirajući Siriju u prosperitetnu provinciju poznatu po svojim gradovima, poput Palmire i Damaska. Ti gradovi bili su poznati po svojim arhitektonskim čudima i živahnom kulturnom životu. Rimsko doba slijedilo je Bizantsko carstvo, koje je nastavilo utjecati na religiozni i kulturni pejzaž regije.

U 7. stoljeću nove ere, uspon islama doveo je Siriju pod kontrolu Umajadskog kalifata, s Damaskom kao glavnim gradom. Ova era označila je značajan razvoj u islamskoj arhitekturi, učenjstvu i upravljanju. Kasnije je Sirijom vladao Abasidski kalifat, Fatimidi i Seldžuci, od kojih je svaki doprinijeo bogatom povijesnom tkanju regije.

Križarski ratovi u 11. i 12. stoljeću vidjeli su dijelove Sirije pod kontrolom križarskih država, a slijedila je ajubidska i mamelučka vladavina, koja je ojačala islamsko kulturno i arhitektonsko naslijeđe.

Osmansko carstvo uključilo je Siriju početkom 16. stoljeća, zadržavajući kontrolu do kraja Prvog svjetskog rata. Osmanska vladavina donijela je administrativne reforme i integrirala Siriju u veću carsku ekonomiju i kulturnu sferu.

Činjenica 3: U Siriji su sačuvani mnogi antički gradovi i arheološka nalazišta

Sirija je dom bogatstva antičkih gradova i arheoloških nalazišta koja svjedoče o njezinoj bogatoj i raznolikoj povijesti. Ova nalazišta odražavaju različite civilizacije i carstva koja su vladala regijom kroz tisućljeća, čineći Siriju neprocjenjivim skladištem ljudskog naslijeđa.

  1. Damask: Jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svijetu, Damask ima povijest koja se proteže preko 4.000 godina. Njegov stari grad, UNESCO-va svjetska baština, poznat je po svojim povijesnim znamenitostima poput Umajadske džamije, tvrđave Damask i antičkih gradskih zidina. Složeni bazari i tradicionalne kuće grada odražavaju njegovu bogatu prošlost.
  2. Palmira: Ikonično arheološko nalazište u sirijskoj pustinji, Palmira je bila glavni kulturni centar u antičkom svijetu. Poznata po svojim veličanstvenim kolonadama, hramovima (poput hrama Bela) i monumentalnom luku, Palmira je bila karavanski grad koji je povezivao Rimsko carstvo s Perzijom, Indijom i Kinom. Unatoč tome što je pretrpjela štetu tijekom nedavnih sukoba, Palmira ostaje simbol povijesne veličine Sirije.
  3. Haleb: Još jedan antički grad s bogatom poviješću, Haleb je naseljen najmanje od 2. tisućljeća prije Krista. Njegov stari grad, također UNESCO-va svjetska baština, uključuje tvrđavu Haleb, Veliku džamiju i tradicionalne trgove. Iako je grad suočen sa značajnim razaranjem tijekom sirijskog građanskog rata, nastojanja za očuvanje i obnovu njegovih povijesnih nalazišta se nastavljaju.
  4. Bosra: Poznata po svojem dobro očuvanom rimskom teatru, Bosra je bila značajan grad u Rimskom carstvu, a kasnije važan rani kršćanski centar. Antički grad također sadrži nabatejske i bizantske ruševine, uključujući crkve i džamije koje odražavaju njegove različite povijesne utjecaje.
  5. Mari i Ebla: Ovi antički gradovi, koji datiraju iz trećeg tisućljeća prije Krista, bili su glavni centri rane civilizacije na Bliskom istoku. Iskopavanja u Mariju otkrila su obilje artefakata i ostatke veličanstvene palače, dok je Ebla poznata po svojim opsežnim arhivama klinopisnih ploča koje pružaju uvid u rane administrativne i ekonomske sustave.
  6. Ugarit: Smješten na mediteranskoj obali, Ugaritu se pripisuje da je rodno mjesto jednog od najranijih poznatih alfabeta. Antički grad bio je značajan trgovački centar i pružio je ključne uvide u kulturu i jezik antičkog Bliskog istoka kroz svoja arheološka otkrića, uključujući palače, hramove i kraljevsku biblioteku.
Alessandra Kocman, (CC BY-NC-ND 2.0)

Činjenica 4: Sirija ima duboke veze s kršćanstvom

Sirija ima duboke povijesne veze s kršćanstvom, igrajući ključnu ulogu u ranom širenju vjere. Antiohija, gdje su sljedbenici Isusa prvi put nazvani kršćanima, bila je glavni centar ranokršćanske misli i misionarskog rada. Pavlovo obraćenje na putu za Damask dodatno je povezalo Siriju s kršćanskom poviješću, čineći Damask važnim centrom za rane kršćanske zajednice.

Sirija je također bila značajan centar ranog monaštva, s likovima poput svetog Simeona Stilita koji su primjer asketskih praksi tog vremena. Antičke crkve i manastiri, poput onih u Maalouli i blizu Nabka, ističu sirijska rana kršćanska naslijeđa.

Dodatno, Sirija je bila odredište za kršćanske hodočasnike, s mjestima poput kuće Ananijeva u Damasku i grobom svetog Ivana Krstitelja u Umajadskoj džamiji.

Činjenica 5: Najranija sačuvana kamena džamija nalazi se u Damasku

Najranija sačuvana kamena džamija doista se nalazi u Damasku. Umajadska džamija, također poznata kao Velika džamija u Damasku, jedna je od najstarijih i najznačajnijih džamija na svijetu. Izgrađena između 705. i 715. godine nove ere tijekom vladavine umajadskog kalifa Al-Walida I, stoji kao izvanredan primjer rane islamske arhitekture.

Džamija je izgrađena na mjestu kršćanske bazilike posvećene Ivanu Krstitelju, koja je sama izgrađena preko rimskog hrama posvećenog Jupiteru. Ovo slaganje religioznih struktura ističe dugotrajnu povijest mjesta kao mjesta bogoslužja. Izvanredno, džamija još uvijek sadrži svetište za koje se vjeruje da čuva glavu Ivana Krstitelja, koju štuju i muslimani i kršćani.

© Vyacheslav Argenberg / http://www.vascoplanet.com/CC BY 4.0, via Wikimedia Commons

Činjenica 6: Sirija još uvijek koristi drevni aramejski jezik

U Siriji se drevni aramejski jezik još uvijek govori u određenim zajednicama, osobito u selu Maaloula i nekoliko drugih obližnjih sela u planinama Qalamoun. Aramejski je nekad bio lingua franca velikog dijela Bliskog istoka i ima značajno povijesno i religiozno naslijeđe, budući da je to jezik kojim je govorio Isus Krist i koji se široko koristio u antičkoj trgovini, diplomaciji i književnosti.

Maaloula je posebno poznata po svojim očuvanjem zapadnog aramejskog, dijalekta jezika. Stanovnici Maaloule, od kojih su mnogi kršćani, održavaju svoje jezično naslijeđe kroz svakodnevni razgovor, religiozne službe i kulturne prakse. Ovaj kontinuitet upotrebe jezika kroz tisućljeća ističe jedinstvenu ulogu sela u očuvanju antičke tradicije unutar modernog svijeta.

Činjenica 7: Najstarija svjetska biblioteka nalazi se u Siriji

Najstarija poznata svjetska biblioteka nalazi se u Siriji, točnije u antičkom gradu Ebla. Ebla, značajna gradska država u antičkoj Siriji, bila je glavni centar trgovine i kulture u trećem tisućljeću prije Krista. Iskopavanja u Ebli, provedena od 1970-ih, otkrila su kraljevski arhiv koji datira oko 2500. godine prije Krista.

Ovaj arhiv sastoji se od tisuća glinenih ploča ispisanih klinopisom, pokrivajući niz tema poput administrativnih zapisa, pravnih dokumenata i diplomatske korespondencije. Ove ploče pružaju neprocjenjive uvide u politički, ekonomski i društveni život tog vremena.

Klaus Wagensonner, (CC BY-NC-ND 2.0)

Činjenica 8: U Siriji su pronađeni ostaci ljudi koji su živjeli prije stotine tisuća godina

Jedno značajno nalazište je pećina Dederiyeh, smještena u sjevernoj Siriji blizu rijeke Afrin. Iskopavanja u Dederiyehu dala su fosilizirane ostatke ranih hominina, uključujući neandertalce i moguće rane anatomski moderne ljude. Nalazi u Dederiyehu datiraju iz srednjeg paleolitskog perioda, približno 250.000 do 40.000 godina, otkrivajući dokaze upotrebe alata, paljenja vatre i drugih aspekata ranog ljudskog ponašanja.

Dodatno, ostala nalazišta u Siriji također su dala fosile i artefakte koji ukazuju na ljudsku prisutnost koja datira stotine tisuća godina unazad. Ova otkrića doprinose našem razumijevanju ljudske evolucije, migracijskih obrazaca i prilagođavanja različitim okruženjima u antičkom Bliskom istoku.

Činjenica 9: Damask je najstariji kontinuirano nastanjen glavni grad

Damask drži distinkciju kao jedan od najstarijih kontinuirano naseljenih gradova na svijetu, s poviješću koja se proteže preko 5.000 godina. Kao glavni grad Sirije, Damask je bio vitalni centar trgovine, kulture i civilizacije od antičkih vremena.

Jedna od značajnih povijesnih uloga Damaska bila je njegovo sudjelovanje u mreži Puta svile. Put svile bio je antička trgovinska ruta koja je povezivala istočnu Aziju sa mediteranskim svijetom, omogućavajući razmjenu robe, ideja i kultura preko goleme udaljenosti. Damask je služio kao ključni centar duž sjevernog puta Puta svile, povezujući mediteranske luke s karavanskim rutama koje su prolazile kroz središnju Aziju i Kinu.

Ron Van OersCC BY-SA 3.0 IGO, via Wikimedia Commons

Činjenica 10: Sirija je sada zemlja s najvećim brojem izbjeglica

Trenutni građanski rat koji je počeo 2011. godine doveo je do širokih raseljavanja unutar Sirije i prisilile su milijune Siraca da potraže utočište u susjednim zemljama i šire. Ova kriza stvorila je značajne humanitarne izazove, s milijunima Siraca koji žive kao izbjeglice u susjednim zemljama poput Turske, Libanona, Jordana i Iraka, kao i u različitim zemljama diljem Europe i šire.

Visoki komesar Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i druge humanitarne organizacije aktivno su uključene u pružanje pomoći i podrške sirijskim izbjeglicama, rješavajući njihove osnovne potrebe poput smještaja, hrane, zdravstvene skrbi i obrazovanja. Situacija ostaje fluidna i složena, s nastojanjima koja se nastavljaju za pronalaženje trajnih rješenja za krizu izbjeglica i za podršku kako izbjeglicama tako i zajednicama domaćinima pogođenima ovim dugotrajnim sukobom.

Apply
Please type your email in the field below and click "Subscribe"
Subscribe and get full instructions about the obtaining and using of International Driving License, as well as advice for drivers abroad